Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života jedno je od temeljnih ljudskih prava utvrđenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima potpisane 1950. godine u Rimu.
Europska konvencija o ljudskim pravima igrala je važnu ulogu u razvoju svijesti o ljudskim pravima u Europi. Razvoj regionalnog sustava zaštite ljudskih prava koji djeluje diljem Europe može se promatrati kao reakcija na dvije pojave. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata europske savezničke zemlje željele su spriječiti ponavljanje zločina iz nedavno završenog rata, kao i zaustaviti stvaranje diktatura u budućnosti.
Temeljem Konvencije ustanovljen je Europski sud za ljudska prava (ECHR, European Court of Human Rights).
Iako ECHR nije tijelo EU, države potpisnice Konvencije obvezuju se da će se podvrgnuti konačnoj presudi Europskog suda u svakom sporu. Hrvatska je Konvenciju i njene protokole ratificirala 5. studenoga 1997. godine postavši tako 40. zemlja koja je to učinila.
Kroz pojedine slučajeve iz područja zaštite prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života o kojima je odlučivao, Sud je utvrdio brojne segmente ljudskog života koji ulaze u okvir prava koja su zaštićena člankom 8. (npr. razni obiteljski odnosi, odnos između osoba bilo poslovne ili osobne prirode, mogućnost da osoba svoju seksualnost izrazi kao homoseksualnu bez straha od kaznenog progona ili otpuštanja s posla, prava osoba koje su prošle operaciju promjene spola, pristup osobnim podacima koje neka tijela javne vlasti imaju u svojoj evidenciji i korištenje tih podataka, nadzor telekomunikacija i presretanje dopisivanja itd.).
Na niže navedenim linkovima donosimo vrlo korisne materijale i objedinjene sažetke presuda ECHR svima koji se susreću s tematikom zaštite privatnosti kao temeljnog ljudskog prava:
https://www.echr.coe.int/Documents/FS_Data_ENG.pdf
https://rm.coe.int/new-caselaw-06-2020-clean/1680a05796?fbclid=IwAR0CfZ8emn187qoWyVQblbXfVQXyWplPOx56pA6gwwvB6qp9ON8exL4j1jM
