Iako smo detaljno pisali o kompleksnosti korištenja termografskih sustava u organizacijama i svim obvezama koje je neophodno ispuniti prije početka primjene takvih sustava, kao što smo i objavili službeno stajalište AZOP-a, svjedočimo otvaranju ove teme i u medijima:
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-tvrtka-termalnom-kamerom-htjela-mjeriti-temperaturu-zaposlenika-i-cuvati-podatke-15036575
Kao što smo već jasno navodili na ovim linkovima:
https://www.biconsult.hr/gdprcroatia/826-termografski-sustavi-su-iznimno-kompleksni-s-obzirom-na-gdpr-oprez-prije-njihovog-uvodenja
https://www.biconsult.hr/gdprcroatia/810-termografski-sustavi-i-gdpr-obveze
i kao što smo javno objavili detaljne upute o GDPR obvezama u slučaju da organizacija odluči pohranjivati zapise sa sustava:
https://www.linkedin.com/feed/update/urn:li:activity:6699071451271598080
imamo slučaj reakcije AZOP-a. Opravdano.
“Već jednom izmjerena temperatura sasvim je indikativna za postupanje u skladu s uputama epidemioloških službi bez potrebe za praćenjem podataka pojedinaca” poznato je stajalište AZOP-a.
A mi ćemo ponoviti:
Termografski sustavi definitivno predstavljaju tehnologiju punu izazova po pitanju usklađenosti s GDPR obvezama, ali možda i nužnost u daljnjoj borbi protiv širenja epidemije COVID-19, barem do trenutka kada će lijek ili cjepivo biti spremni za širu populaciju.
AZOP je javno objavio svoje stajalište o termografskim sustavima datirano 10.06.2020., na ovoj stranici:
https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/sustav-za-mjerenje-tjelesne-temperature-putem-termalnih-kamera
Iz AZOP stajališta izdvajamo:
- na prvi pogled termalne snimke nisu „podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi” međutim, navedene snimke mogu otkriti osobu odnosno identitet ispitanika samim promatranjem i uspoređivanjem fizičkih obilježja pojedine osobe zaposlene u konkretnoj organizaciji
- ukoliko se predmetne snimke pohranjuju na određeno vremensko razdoblje te u mjeri u kojoj mogu, zajedno s drugim podacima, npr. podacima iz evidencije dolazaka i odlazaka na posao, pomoći odrediti da točno određena osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu, iste se mogu definirati kao podaci koji se odnose na „pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi” i time bi predstavljale osobni podatak u okvirima primjene Opće uredbe o zaštiti podataka
- ukoliko se aktivnosti obrade termalne snimke u pojedinom slučaju mogu okarakterizirati kao obrada podataka koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, tada fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka treba kao voditelj obrade uvažavati pravila o zaštiti podataka propisana Općom uredbom o zaštiti podataka i eventualno posebnim propisima (što uključuje i eventualno povjeravanje aktivnosti obrade izvršitelju obrade sukladno čl. 28. Uredbe), ovisno o konkretnoj aktivnosti obrade, a u skladu s temeljnim pravima na privatnost i zaštitu osobnih podataka
- AZOP ukazuje na dodatni problem, odnosno, navod da se „snimke digitalno spremaju i da se stanje zaposlenika i pacijenata prati kroz određeno vremensko razdoblje“ smatra upitnim sa aspekta usklađenosti sa odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, prvenstveno u dijelu nužnosti i proporcionalnosti provođenja takve mjere u odnosu na cilj/svrhu koju se želi postići
AZOP svojim odgovorom potvrđuje da termografski sustavi ne ulaze u režim GDPR-a ako nemaju sustav pohrane ili ako se utvrdi da snimke koje nastaju takvim sustavima nisu namijenjene biti dijelom sustava pohrane, odnosno, ako se rezultati mjerenja tjelesne temperature prate samo u realnom vremenu.
Ukoliko ipak termografskim sustavom prikupljamo i pohranjujemo osobne podatke, npr. snimke i mjerenja temperature, neophodne su opsežne mjere usklađivanja s GDPR obvezama.
