Zamislimo ovako svoj shoping dan bliske budućnosti.
Odemo u trgovinu obuće i osoblje trgovine zna da smo zadnjih mjeseci kupovali jeftine cipele. Odlučuje da nas ne vodi do stalaža s vrhunskim modelima i ne gubi dragocjeno vrijeme.
Nakon toga odemo do ljekarne i osoblje nam izrazi svoje čuđenje da smo kontracepcijska sredstva ovaj put potrošili brže.
Odemo na ručak i novi konobar nam ne donese jelovnik već preporučuje da ipak napokon uzmemo nešto kuhano.
Posjetimo trgovinu odjećom u kojoj smo obavili shopping prošlog Božića, a osoblje nam, da ne raspakiravaju odjeću, nudi prošlogodišnju veličinu +2 zbog korone.
I na kraju sjedamo u taxi, tek zatvorimo vrata, a taksist kaže: Vozim vas kud god želite, samo dajte napokon neku napojnicu.
Da, pretjerali smo, ali ovakva budućnost je postala realnost u Engleskoj. Jedan trgovački lanac je u tišini uveo testne sustave prepoznavanja lica radi sprječavanja krađa na način da sustav odmah prepoznaje ulazi li u trgovinu osoba otprije otpužena za krađe.
No, s obzirom da iza projekta stoje privatne kompanije i da je širenjem prisutnosti opravdano očekivati njihovu namjeru ubrzane monetizacije ideje, vrlo lako dolazimo do gornjeg scenarija.
Dozvoli li se presedan ulaska tehnologije prepoznavanja lica uz uporabu umjetne inteligencije u razne javne prostore pod izlikom zaštite sigurnosti ljudi i imovine, naši životi će postati svakojaki samo ne privatni.
Srećom, brzo je slijedila glasna reakcija naših britanskih kolega profesionalaca u području zaštite osobnih podataka s kojima smo danas u kontaktu i koji su nam potvrdili postojanje namjera širenja ovakvih sustava i u drugim trgovačkim lancima i osnivanjem jedinstvene baze skeniranih lica i najavu pokrivanja čak 550 trgovina u Londonu.
Definitivno se ovdje radi o prikupljanju biometrijskih podataka radi jedinstvene identifikacije osoba s izraženim sigurnosnim rizicima i neraščišćenim činjenicama o svrhama korištenja skenova lica kupaca u tolikom broju trgovina.
Ukratko, ovakvo prikupljanje posebnih kategorija osobnih podataka definitivno nije nužno niti je metoda razmjerna cilju i svrhi. Da stvar bude gora, svim osobama se skenira lice, a pri tom nemaju osigurano pravo odabira.
GDPR to ne dozvoljava, a Britanci ionako GDPR više ne uzimaju za ozbiljno s obzirom na prestanak prijelaznog razdoblja nakon formalnog izlaska iz EU koje završava 31.12.2020.
No, budimo svjesni da su i u Hrvatskoj postavljeni temelji za takvu tehnologiju, s obzirom da Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka u svom članku 22. stavku 1. koji govori:
"Obrada biometrijskih podataka u privatnom sektoru može se provoditi samo ako je propisana zakonom ili ako je nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka, poslovnih tajni ili za pojedinačno i sigurno identificiranje korisnika usluga, uzimajući u obzir da ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom biometrijskih podataka iz ovoga članka."
Vijesti iz Engleske možemo pročitati ovdje:
https://www.wired.co.uk/article/coop-facial-recognition
