Potaknuti smo od strane jedne naše vjerne čitateljice pokušati obuhvatiti situacije s video nadzorom stambenih zgrada.
1. Video nadzor "fake" kamerama
EDPB (European Data Protection Board) kao središnje EU tijelo za zaštitu podataka donijelo je 29.01.2020. Smjernice o obradama podataka kroz video uređaje, koje su dostupne na ovom linku:
https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/file1/edpb_guidelines_201903_video_devices.pdf
i kojima je definirano da se GDPR ne primjenjuje na "fake cameras", odnosno, na kamere koje to nisu.
2. Video nadzor bez pohrane snimki
Imajući u vidu odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi opće uredbe, ukoliko ne postoji sustav pohrane kao strukturirani skup osobnih podataka, točnije ne dolazi do pohrane snimki-video zapisa, a time ni do izvršavanja radnji na osobnim podacima (snimanja), ne radi se o obradi osobnih podataka koja je u GDPR režimu.
3. Video nadzor ulaza u stan
Ako netko od suvlasnika zgrade postavi kameru iznad ulaznih vrata u stan i ako perimetar kamere ne obuhvaća zajedničke prostore u kojima se drugi stanari kreću (npr. stubište, ulaz u lift), prvo je potrebno utvrditi da li ta kamera zaista snima te da li uopće postoji uređaj za pohranu snimki. Ako postoji snimanje i pohrana, tada ulazi u režim GDPR-a i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i toplo preporučamo vlasniku stana koji postavlja takvu kameru da najozbiljnije dokumentira argumentaciju zašto mu je potreban video nadzor, temeljem kojih događaja i učestalosti događaja je video nadzor opravdan i nužan, naglašavamo riječ "nužan" te koji su perimetri kamera, kao i pravovremene obavijesti o video nadzoru prije ulaska u perimetar kamere.
4. Video nadzor zgrade
Ako netko od suvlasnika zgrade postavi kameru na stubištu i ako perimetar kamere obuhvaća i zajedničke prostore u kojima se drugi stanari kreću (npr. stubište, ulaz u lift) ili zgrada postavi svoj video nadzor s pohranom snimki, tada nastaje niz obveza.
AZOP je objavio stajalište na ovu temu, iz kojeg izdvajamo pojedinosti:
Obrada osobnih podataka putem videonadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora.
Prije svega bitno je označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja.
Obavijest treba sadržavati sve relevantne informacije sukladno članku 13. Opće uredbe, a posebno jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije; da je prostor pod videonadzorom, podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava. Konkretno, obavijest o videonadzoru mora sadržavati sljedeće podatke:
- da se prostor nalazi pod videonadzorom
- podatke o voditelju obrade
- podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava
- svrhu obrade
- pravnu osnovu
- prava ispitanika te
- informaciju da se cjelovite informacije nalaze na internetskoj stranici ili na drugom odgovarajućem mjestu u okviru Politike privatnosti.
Štoviše, AZOP je stajališta da cjelovite informacije o videonadzoru moraju biti objavljene i na web stranicama poslovnog subjekta ili drugdje u okviru javno objavljene Politike privatnosti.
Budući da suvlasnici stambene zgrade predstavljaju voditelje obrade u smislu odredbi Opće uredbe, AZOP preporučuje da na obavijesti o videonadzoru bude naznačeno da su upravo suvlasnici stambene zgrade voditelji obrade, dok kontakti podaci mogu biti generičke naravi (primjerice; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).
U tom kontekstu AZOP preporuča objavu kontaktnih podataka predstavnika suvlasnika budući da je isti nadležan za zastupanje i predstavljanje suvlasnika prema upraviteljima i trećim osobama, međutim, napominje kako takvi podaci ne moraju sadržavati njegove osobne podatke u smislu osobnog imena i prezimena.
Osim toga, AZOP napominje da sukladno člancima 28. i 29. Zakona sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba, a odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa osobnim podacima ne smiju koristiti snimke suprotno svrsi.
Nadalje, AZOP ističe kako suvlasnici stambene zgrade zastupani po upravitelju zgrade predstavljaju voditelje obrade u smislu odredbi Opće uredbe, dok društvo s kojim je potpisan ugovor o ugradnji sustava videonadzora predstavlja izvršitelja obrade te stoga ugovor potpisan s navedenim društvom kao izvršiteljem obrade mora sadržavati sve podatke iz članka 28. stavka 3. Opće uredbe.
Za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna je suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Videonadzor može obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u stambenoj zgradi.
AZOP ističe kako suvlasnici stambene zgrade međusobne odnose mogu urediti i pisanim sporazumom sukladno članku 85. stavku 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Više o toj temi na AZOP stranicama:
https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/videonadzor-u-stambenim-zgradama
