Potrudili smo se skratiti i drugačije posložiti skup preporuka AZOP-a na temu iz naslova, a koje su dostupne na ovom linku:
https://azop.hr/info-servis/detaljnije/preporuke-agencije-roditeljima-za-ponasanje-na-drustvenim-mrezama
Kada su u pitanju moderne tehnologije i društvene mreže, moramo napomenuti da prije objave bilo kojeg osobnog podatka na internetu, primjerice Facebook-u, svaki građanin mora imati na umu da onog trenutka kad objavi taj podatak, više nije vlasnik navedenog podatka.
Manje je više
Drugim riječima, odgovorno ponašanje podrazumijeva ograničavanje dostupnosti podataka o djeci odnosno dijeljenje tih podataka samo osobama od povjerenja, dakle kontaktima pod kojima se podrazumijevaju osobe koje poznajemo u stvarnom svijetu i između kojih postoji odnos povjerenja.
Ako već koriste Facebook kao medij komuniciranja, postoje načini na koji se osobni podaci mogu zaštititi putem raznih opcija, odnosno laički rečeno, Facebook profil uključujući sve što korisnik objavljuje na njemu može biti javno ili ograničeno i/ili dostupno ograničenom (izabranom) krugu ljudi – primjerice kontaktima s kojima je korisnik povezan.
Zlonamjerni ljudi vrebaju i na društvenim mrežama
U tom smislu, upozoravamo, naročito djecu da nikako ne prihvaćaju prijateljstva na Facebooku s osobama koje uopće ne poznaju u stvarnom svijetu, a pogotovo da sa nepoznatima ne razmjenjuju osobne podatke, naročito one vrlo osobne i intimne prirode koje u rukama krivih osoba (pedofila, ucjenjivača, malicioznih pojedinaca) mogu postati moćno sredstvo za ucjenjivanje i prijetnju.
Smatramo neodgovornim kada roditelji bez ikakve osnove na internetu i društvenim mrežama objavljuju osobne podatke o svojoj djeci kao što su to fotografije, imena djece, ime škole ili vrtića koju djeca pohađaju, mjesta gdje se slave rođendani i slično.
Pružanje mase nepotrebnih informacija koje se odnose na privatni život svakog građanina, a naročito djeteta krajnje je neozbiljan čin svakog roditelja koji može dovesti do neželjenih pa i tragičnih situacija.
Objavljujemo li prečesto i previše o sebi?
Objavom podataka javno o svom kretanju kao i kretanju ukućana te detaljno obavještavanje o aktivnostima obitelji – internet može postati otvoren prozor za provalnike koji upućeni u informaciju kad nikog nema kod kuće mogu izvršiti provalu.
Treba imati na umu da što je više osobnih podataka o nekoj osobi objavljeno na internetu – iz čega se lako može napraviti profil te osobe, veća je opasnost od zlouporabe tih osobnih podataka, npr. moguće je napraviti lažan, ali vrlo uvjerljiv profil te osobe, dakle krađu identiteta.
Krađa identiteta temeljem podataka koje sami objavljujemo
Izrazito negativan trend zlouporabe osobnih podataka je objava tuđih osobnih podataka, npr. fotografija osobe na internetu putem npr. Facebooka - bez pristanka osobe o čijim podacima se radi nakon čega posjetitelj i kontakti te stranice objavljuju neprimjerene, vulgarne komentare u svrhu izrugivanja, sramoćenja i ostalih negativnih i diskriminatornih radnji. Nerijetko navedeni komentari prerastu u govor mržnje i ovdje se ne radi samo o povredi privatnosti na najgrublji mogući način već su ostvarena i obilježja kaznenog djela nedopuštene uporabe osobnih podataka, a ujedno riječ je o internetskom nasilju.
