Nevjerojatna se situacija dogodila na Malti. Javno su objavljeni podaci 337.384 birača s njihovim imenima, prezimenima, mobilnim i fiksnim brojevima, datumima rođenja i identifikatorima o političkom opredijeljenju za jednu od dvije političke opcije.
Svi ti podaci iscurili su iz baze podataka jedne IT tvrtke koju je angažirala politička stranka na vlasti. Radi se praktički o 98% biračkog tijela Malte.
Koliko - toliko bismo mogli razumjeti postojanje takve baze ako bi cijelo biračko tijelo bilo učlanjeno u jednu političku stranku, što je, naravno, u demokratskom društvu nemoguće.
Politčka stranka kao udruženje građana mora voditi evidencije svog članstva i razumno je da određene podatke prikuplja i zadržava.
No, postojanje baze podataka birača bilo koje političke opcije otvara niz pitanja, posebice o porijeklu i izvoru tih podataka, kako će netko opravdati i argumentirati zakonitost postojanja takve baze, znaju li birači da su njihovi podaci i politička opredijeljenost pospremljeni u bazi jedne političke strane, kakav je odnos političkih stranaka prema GDPR obvezama...
Za ovaj se slučaj ne bi saznalo da nije došlo do curenja podataka i slijedi bomba od eskalacije tužbi na razini EU.
Da potvrdimo, GDPR se u cijelosti primjenjuje i na političke stranke. Bez izuzetaka.
Pročitajte i sami:
https://noyb.eu/en/maltese-voter-data-leaked-online-noyb-files-complaint
