Svima nam je već poznato da svi mi kao fizičke osobe imamo pravo zahtijevati svoja određena prava po GDPR-u s ciljem zaštite naše privatnosti.
Međutim, zahtijevanje prava na pristup, brisanje ili prigovor ima svoje specifičnosti kada je u pitanju video nadzor.
PRAVO NA PRISTUP SNIMKAMA
Ukoliko sustav video nadzora pohranjuje snimke, isti spada u GDPR režim.
Pojedinac koji želi pristup snimkama na kojima je snimljen, ima pravo tražiti uvid u snimke i dobiti primjerak snimke. Ali nije to tako jednostavno.
Ukoliko se na snimci nalaze i druge osobe, voditelj obrade ne smije dati takvu snimku podnositelju zahtjeva, prije npr. "zamagljivanja" ("blurring") ostalih osoba na snimci.
Samo odbijanje zahtjeva za kopijom snimke ne smije biti utemeljeno na činjenici da se na snimci nalaze i druge osobe.
Veliko je pitanje na koji način uopće možemo identificirati i usporediti osobu na snimkama s osobom koja podnosi zahtjev. Podnositelj zahtjeva trebao bi dati informacije o datumu i vremenu snimke i lokaciji kretanja radi pronalaženja traženih snimki.Pri tom ga ne možemo tražiti prekomjerne podatke, kao npr. kopiju osobne iskaznice.
PRAVO NA BRISANJE SNIMKI
Ukoliko naš sustav video nadzora pohranjuje snimke, snimljeni pojedinac ima pravo tražiti brisanje snimki.
Snimke putem uobičajenog video nadzora (osim financijskih institucija) vrše snimanje temeljem legitimnog interesa, i brisanje zapisa je valjano pravo pojedinaca, posebice kada snimke više nisu potrebne za svrhe za koje su načinjene i pohranjene.
Štoviše, organizacija koja vodi video nadzor trebala bi utvrditi koji rokovi zadržavanja snimki su im nužni za svrhu video nadzora. Npr. zadržavanje snimki na 6 mjeseci za slučajeve provale nije proporcionalno niti opravdano, u praksi je dovoljno nekoliko dana radi utvrđivanja okolnosti provale.
Ukoliko su video snimke javno objavljene, voditelj obrade mora osigurati da se i takve snimke uklone.
Brisanjem snimki na zahtjev pojedinca može se smatrati i "zamagljivanje" (blurring") snimke podnositelja zahtjeva, pod uvjetom da je onemogućeno vraćanje originalne snimke.
PRAVO NA PRIGOVOR
Kako se video nadzor u pravilu temelji na legitimnom interesu voditelja obrade ili na javnom interesu kod tijela javne vlasti, tako je i pravo na prigovor na takve obrade od strane snimljene osobe potpuno valjano.
Primjer je tvrtka koja se susreće sa sigurnosnim problemima na ulazima u svoje prostore, posebice nezakonitim ulascima u poslovni prostor. Određena osoba prigovori na obradu svojih podataka putem video nadzora, ali tvrtka ipak ima pravo nastaviti zadržavati snimku radi osiguranja dokaza u daljnjoj istrazi.
Sažetak je ovo uputa iz službenog i javno objavljenog dokumenta Smjernica o obradama podataka putem video uređaja, izrađenog od strane središnjeg EU tijela za zaštitu podataka EDPB (European Data Protection Board), dostupnima na ovom linku:
https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/file1/edpb_guidelines_201903_video_devices.pdf
