Odmah ćemo potvrditi da je opravdano.

Iako povišena tjelesna temperatura ne znači da je određena osoba zaražena COVID-19 virusom i iako ne znači da netko s normalnom tjelesnom temperaturom ne nosi COVID-19 virus, mjera mjerenja tjelesne temperature je nužna s aspekta sprječavanja širenja zaraze.

Cilj i svrha mjerenja tjelesne temperature na ulazu u poslovne prostore je sprječavanje ulaska možebitno zaražene osobe.

I Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) lijepo kaže, citiramo:

"...jednom izmjerena povišena tjelesna temperatura sama po sebi je indikativna informacija za postupanje prema uputama epidemioloških službi vez potrebe za evidentiranjem rezultata mjerenja koji pokazuju da prije toga isti nisu imali povišenu tjelesnu temperaturu."

Postavlja se opravdano pitanje zašto uopće zapisivati i pohranjivati rezultate mjerenja tjelesne temperature, ako je svrha sprječavanje ulaska zaražene osobe u poslovne prostore.

Posebice s aspekta usklađenosti s GDPR-om, vidimo da AZOP ne odobrava pohranu rezultata mjerenja jer je jednostavno ne vidi usklađenom sa svrhom epidemioloških mjera i mjerenja tjelesne temperature.

Štoviše, ukoliko se rezultati mjerenja tjelesne temperature evidentiraju i pohranjuju, izlažemo se dodatnim rizicima:

• Koliko dugo ih čuvamo? 10 dana? 14 dana? Do prestanka epidemije? Nemamo određen rok? AZOP kaže da nema temelja za zadržavanje takvih podataka
• Na koji način uništavamo pisane evidencije? Bacanjem u kutiju za ekološko zbrinjavanje papirnatog otpada negdje u hodniku gdje drugi mogu pristupiti? Jel tvrtka koja zbrinjava takav otpad brine da naše evidencije ne odlepršaju pri prvom jačem vjetru?
• Tko sve ima pristup i uvid u rezultate mjerenja tjelesne temperature? Da, činjenica da smo u nekim organizacijama vidjeli da su tablice u koje zaposlenici upisuju svoje temperature ostavljene na stolu i dostupne svim zaposlenicima i gostima. Definitivno se radi o ozbiljnom kršenju GDPR-a.

Evo primjera kako to ne valja raditi:

Ovih dana bilo smo u reviziji usklađenosti jedne velike i javnosti vrlo poznate organizacije, koja zbog specifičnosti djelatnosti mora itekako brinuti o zaštiti zdravlja vlastitih zaposlenika i prevenciji uvijek moguće pojave zaraze među zaposlenicima, kakva bi pojava mogla značajno ugroziti poslovanje ovako važne organizacije.

U tu svrhu, u skladu s epidemiološkim mjerama i zakonskim obvezama, odnosno, obvezama iz Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu, organizacija je uspostavila poslovni proces mjerenja tjelesne temperature zaposlenika i svih posjetitelja na ulazu u poslovne prostore.

Prvim pregledom utvrđeno je da se podaci i izmjerenim tjelesnim temperaturama na recepciji bilježe za svaku osobu i bez obzira radi li se o normalnoj ili povišenoj temperaturi.

Člankom 28. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019) definirane su obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika te je stavkom 1. navedenog članka propisano da je poslodavac dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Nadalje, člankom 1. stavkom 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018) propisano je kako je svrha ovoga Zakona sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, dok je člankom 5. stavkom 1. istaknuto kako su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.

Da pojednostavimo: ukoliko na ulazu u poslovne prostorije uočimo da neka osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu, isto ne znači da je zaražena koronavisurom, ali radi osiguranja zdravlja i životnih interesa zaposlenika i ostalih osoba u poslovnim prostorima organizacije, ne dozvoljavamo ulazak osobe s povišenom temperaturom u poslovne prostore.

I aktiviramo daljnje epidemiološke postupke.

Kakve potrebe i svrhe ima zapisivati podatke o temperaturi osobe ukoliko je ista normalna?

Posebice svakodnevno, kada se temeljem takvih podataka može bitno narušiti privatnost osoba.

Naknadnom revizijom utvrdili smo da se podaci o izmjerenim tjelesnim temperaturama bilježe u dnevnik zaštitara. Velika pogreška.

Dnevnik zaštitara i evidencija ulazaka i izlazaka u/iz organizacije prate se na razdoblje opravdano svrhom nadzora ulazaka i izlazaka i zaštite sigurnosti poslovnog prostora. Ukoliko je svrha zaštita imovine i ljudi, tada možemo govoriti možda i o mjesecima pohrane tih podataka, što organizacija mora moći opravdati i argumentirati.

Međutim, ukoliko u takvim zapisima i takvim rokovima držimo i podatke o izmjerenim temperaturama, koje nemaju veze s inicijalnom svrhom, tada dolazimo u situaciju da rezultate mjerenja temperature držimo u prekomjernim rokovima.

Stoga je bitno poštivati načelo ograničenja pohrane iz članka 5. GDPR-a i jasno definirati rokove zadržavanja takvih podataka na onaj rok koji je potpuno opravdan s obzirom na svrhu.