Cijela Hrvatska ovih dana priča o poplavama u Zagrebu i posredno o vrlo neugodnoj situaciji postupanja policije prilikom privođenja građana koji je, kako mediji prenose, provalio u prostore državne ili gradske tvrtke da bi zaštitio svoju imovinu i imovinu susjeda kao i zdravlje svoje obitelji.
Danas smo dobili nekoliko upita naših vjernih pratitelja, konkretno, 3 čitatelja su molila naše viđenje usklađenosti postupanja policije s obzirom na GDPR.
Naime, mediji prenose izjavu MUP-a da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio – video uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja.
Stvari nisu baš tako crno-bijele.
-----------------
Vrhovni EU propis iz područja privatnosti, odnosno, zaštite osobnih podataka - GDPR, kaže slijedeće:
Ako osoba snima ili fotografira drugu osobu ili osobe isključivo u privatne ili kućne svrhe, tada se GDPR ne primjenjuje. To je definirano člankom 2. stavak 2. točka c. GDPR-a.
To bi značilo da te snimke treba zadržati unutar vlastite uže obitelji, odnosno, kućanstva, nikako ih ne prikazivati širem krugu ljudi niti ih javno objavljivati.
No, životno je očekivano da fotografiranje ili snimanje nepoznate osobe, napose službene osobe kao što je policajac, zasigurno neće biti u privatne ili kućne svrhe, neće biti dio kolekcije obiteljskih fotografija s ljetovanja ili obiteljskog okupljanja.
Time odredba članka 2. stavak 2. točka c. GDPR-a baš ne drži vodu...za razliku od brane na odvodnom kanalu Kuniščak.
----------
No, GDPR donosi još jednu zanimljivu odrednicu u uvodnoj izjavi 50. kaže slijedeće:
"Ukazivanje voditelja obrade na moguća kaznena djela ili prijetnje javnoj sigurnosti i prijenos relevantnih osobnih podataka nadležnom tijelu u pojedinim slučajevima ili u više njih koji se odnose na isto kazneno djelo ili prijetnje javnoj sigurnosti trebalo bi smatrati legitimnim interesom voditelja obrade."
Drugim riječima, ukoliko ocjenite da netko radi kazneno dijelo, odnosno, krši propise po kazneno-pravnoj odgovornosti, tada imate pravo prikupiti osobne podatke uključujući i snimke, i dati ih isključivo nadležnim tijelima za provođenje daljnjih radnji na otkrivanju, spriječavanju i sankcioniranju kaznenih dijela. Ne smijete te snimke dijeliti s nikim osim nadležnih institucija, ne smijete ih dijeliti na internetu niti društvenim mrežama.
Nažalost, GDPR ne poznaje termin prekršajne odgovornosti ili dijela prekršaja u odnosu na kazneno dijelo. Samim time uvodna izjava 50. GDPR-a nije primjenjiva u razmatranju, kad je u pitanju činjenje prekršaja narušavanja javnog reda i mira.
Stoga legitimni interes ne pali ovdje. Privole definitivno nema, kao što ni ne postoji neki drugi zakonitim temelj takve obrade osobnih podataka.
Da je to snimao javni medij na javnom prostoru, možda bismo mogli podvesti cijelu priču pod javni interes, ali koliko znamo nije...
-----------------
Za kraj, vratimo se na snimanje osoba u privatne ili kućne svrhe.
Nitko od nas ne želi da nas bilo koga ne poznajemo fotografira ili snima, pa makar te fotke stavljao u svoj obiteljski album. Jednostavno imamo pravo reći da ne želimo da nas itko snima, jel tako?
A službena osoba kao što je policajac, ima dodatne ovlasti u sprječavanju nezakonitog postupanja.
https://net.hr/danas/hrvatska/stanovnici-trnja-ogorceni-od-naseg-heroja-rade-klosara-i-pijanca-nakon-objave-fotografije-privodenja-oglasila-se-i-policija/
