Velik broj stanara stambenih zgrada susreće se sa sve češćom praksom uvođenja video nadzora u zajedničkim prostorijama stambene zgrade.

Već smo pisali više puta o temama kada video nadzor postavljaju sami suvlasnici zgrada, članke o tome možete pretraživati na

https://www.biconsult.hr/gdprcroatia

 

a i AZOP je javno objavio svoja stajališta:

https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/videonadzor-u-stambenim-zgradama

https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/uloga-suvlasnika-stambene-zgrade-prilikom-postavljanja-sustava-videonadzora

 

oko kojih bismo ipak mogli dodatno diskutirati, s obzirom na stvarne aspekte primjene u praksi.

 

Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN42/18) u svom članku 31. definira određene uvjete https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_05_42_805.html

 

Međutim, što se događa ako video nadzor postavi UPRAVITELJ ili VLASNIK ZGRADE, odnosno, poslovni subjekt koji brine o održavanju stambene zgrade ili je vlasnik zgrade čije stanove i poslovne prostore iznajmljuje.

Imamo svjež slučaj iz Švedske gdje je nadzorno tijelo izvršilo inspekcijski nadzor nad poslovnim subjektom, vlasnikom stambenih zgrada, koji je u zgrade ugradio video nadzor.

 

Počet ćemo od kraja. Nadzorno tijelo je utvrdilo da je vlasnik stambenih zgrada pretjerao ☹

 

Postavio je kamere i usmjerio ih prema, između ostalog, stepenicama i glavnom ulazu. Kamere snimaju kontinuirano, 24/7.

Nadzorno tijelo zaključilo je da kamere na stepenicama omogućavaju vlasniku zgrada da prate navike korisnika stanova, njihove goste i posjete pa i određene značajke društvenog života. Za takve svrhe mora postojati opako obrazloženje i jak razlog.

Nije zabranjeno postavljati kamere na stepenice, ali za takve svrhe mora postojati izrazit razlog, u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti.

Kamere usmjerene na glavni ulaz također ne zadovoljavaju ta načela, s obzirom da su problemi s vandalizmom bili prisutni kratkoročno zadnji puta prije više od dvije godine.

 

Dodatna neusklađenost utvrđena je otkrivanjem činjenice da se, osim video snimke, vrši i snimanje audio zapisa (!), za koje je nadzorno tijelo utvrdilo da se radi o izravnom ugrožavanju privatnosti osoba.

Dobro se uvijek zapitati, kada primijetimo kameru video nadzora u zatvorenom prostoru, jesmo li sigurni da u njoj nije integriran i mikrofon.

 

Kazna vlasniku zgrada iznosila je 2.000 EUR uz niz mjera koje mora poduzeti, uključujući stavljanje obavijesti o video nadzoru, uklanjanje video nadzora stepenica i glavnog ulaza i ukidanje audio snimanja.

 

Više o švedskom slučaju na linku:

 

https://edpb.europa.eu/news/national-news/2020/co-operative-housing-association-banned-using-video-surveillance-entrance_fr