Željeli smo izbjeći daljnje pisanje o ovoj temi s ciljem izbjegavanja stvaranja dodatne zabrinutosti i panike koju posljednjih tjedana stvaraju mediji, ali ponukani uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poslodavcima i pozivima koje dobivamo od pojedinih organizacija, osjećamo dužnost reagirati.
Upute HZJZ poslodavcima nalaze se ovdje:
https://www.hzjz.hr/…/Uputa-poslodavcima-i-radnicima-o-post…
Između ostalog dana je i uputa da ukoliko osoba ima sumnju da je bila u kontaktu sa izvorom koronavirusa te počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava (kašalj, teškoće disanja ili visoku temperaturu), o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgovornu osobu poslodavca radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenika kod poslodavca te potražiti liječničku pomoć na način da obavijesti svog liječnika obiteljske medicine, dežurnog epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnu bolnicu te otiđe na
pregled prema dogovoru sa liječnikom kako se ne bi zaraza širila dalje. Kod sumnje na bolest radnika uzrokovanu koronavirusom, stručnjak zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslodavca odmah mora kontaktirati nadležnog epidemiologa.
Opće mjere zaštite iz Upute uključuju i izbjegavanje bliskog kontakta sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja, a u slučaju lošeg osjećanja, temperature ili kašlja ne dolaziti na posao.
Međutim, nigdje u uputama nije navedena poslovno i objektivno očekivana situacija - dolazak poslovnih partnera u poslovne prostore poslodavca i prikladne mjere smanjenja rizika unošenja zaraze u organizaciju izvana.
Nažalost, AZOP još nije dao upute na tu temu.
Neke organizacije otkazale su sve sastanke s poslovnim partnerima, a neke su samostalno pokrenule provjeru podataka o zdravlju predstavnika poslovnih partnera prije ulaska u prostore organizacije, kao i podatke jesu li boravili u nekim od virusom zahvaćenih područja u svijetu prema popisu iz HZJZ upute, kako bi mogli odlučiti o zabrani ili dozvoli ulaska u organizaciju.
Uz zakoniti temelj za obradu osobnih podataka iz članka 6. stavak 1. točka (d) kojim je obrada podataka nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, moramo znati da je prikupljanje podataka o zdravlju prema članku 9. GDPR-a ZABRANJENO.
Zabrana prikupljanja podataka o zdravlju se ne primjenjuje u slučajevima ispunjenja barem jedne od 9 iznimki iz članka 9. GDPR-a, u konkretnom slučaju se radi o iznimkama iz članka 9. stavka 2. točke (c) ili točke (i), ovisno o okolnostima o kojima organizacija mora voditi brigu i imati dokaze da ih ispunjava.
Međutim, ispitanik, odnosno, predstavnik poslovnog partnera mora biti o tome upoznat, konkretno o tome TKO prikuplja te podatke, ZAŠTO, u KOJU svrhu, KOJI je (gore navedeni) pravni temelj iz GDPR-a, na KOJI rok ih pohranjuje, KOME ih prosljeđuje i KOJA su prava svih pojedinaca po pitanju svoje privatnosti (npr. pristup podacima, izmjene, brisanje, ograničenje obrade...).
Kada organizacija i prikupi te podatke, tada se postavlja pitanje gdje ih drži?
Čuvaju li se ti podaci u najstrože mjere sigurnosti i ograničenja pristupa samo ovlaštenim osobama ili ostaju podaci negdje na radnom stolu nezaštićeni do slijedećeg dana?
Čuvaju li se samo na određen razuman rok ili kao posljedica zaborava ostaju trajno u organizaciji bez ikakvog valjanog zakonitog temelja?
Uz mjere zaštite ljudi mora se poštivati i GDPR.
Nažalost, još nismo pronašli uputu nadležnih institucija koja bi obuhvaćala i GDPR.
