Kako smo svakodnevno u posjeti barem jednom poslovnom subjektu, organizaciji, tvrtki, instituciji, ustanovi ili udruzi, moramo priznati da se iznimno često susrećemo sa situacijama da su poslovni subjekti, odnosno, poslodavci zatražili svoje zaposlenike da im daju PRIVOLU radi obrade osobnih podataka zaposlenika.

Da budemo potpuno izravni i praktični - PRIVOLE ZAPOSLENIKA nisu primjenive, nisu zakonite niti u skladu s GDPR-om, osim u slučajevima kada, npr. želite koristiti biometrijske sustave za praćenje radnog vremena ili objavljivati fotografije zaposlenika na vašim web stranicama ili društvenim mrežama.

Zašto je tome tako?

Privola je definirana GDPR-om na ovaj način:

- Privola je izraz slobodne volje pojedinca - zaposlenik teško može svojom slobodnom voljom izabrati davanje ili odbijanje davanja privole poslodavcu

- Privola se mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica za pojedinca - ako zaposlenik povuče svoju privolu koju je zatražio poslodavac radi obrade osobnih podataka u svrhe obračuna plaća ili vođenja evidencije zaposlenika, tada bi poslodavac morao izbrisati osobne podatke zaposlenika, što naravno nije moguće

Privola je samo jedan od 6 mogućih zakonitih temelja za obradu osobnih podataka, i UVIJEK je moramo staviti na POSLJEDNJE MJESTO kao zadnju opciju, ukoliko nemamo nikakav drugi zakoniti temelj prikupljanja osobnih podataka.

U odnosu poslodavac - zaposlenik, gotovo svi osobni podaci prikupljaju se temeljem zakonskih obveza ili kolektivnih ugovora ili temeljem obveza iz ugovora o radu ili temeljem valjanog legitimnog interesa poslodavca.

I AZOP u svojim stajalištima ističe da s obzirom na ovisnost koja proizlazi iz odnosa poslodavac/zaposlenik, nije vjerojatno da ispitanik može uskratiti svojem poslodavcu privolu za obradu podataka bez straha ili stvarnog rizika od štetnih učinaka zbog odbijanja.

Nije vjerojatno da bi zaposlenik mogao slobodno odgovoriti na zahtjev svojeg poslodavca za privolu te je  malo vjerojatno da će privola biti dobrovoljna.

Za većinu takve obrade podataka na radnom mjestu, zakonita osnova ne može i ne bi smjela biti privola zaposlenika (zbog prirode odnosa između poslodavca i zaposlenika) već se obrada osobnih podataka radnika prvenstveno temelji na ugovoru o radu koji radnik sklapa sa poslodavcem te na obvezu izvršavanja pravnih obveza voditelja obrade (poslodavca) propisanih posebnim propisima (Zakon o radu, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i dr.).

Privola radnika može biti  pravni temelj za obradu osobnih podataka koje poslodavac nije obvezan prikupljati i obrađivati sukladno posebnim propisima (primjerice: osobna fotografija radnika).

Prenosimo na ovom linku mišljenje AZOP-a:

https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/privola-radnika