Zadnji službeni popis stanovništva RH rađen je 2011. godine i sada se prvi radi u GDPR okruženju.
Danas je otvoreno javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH, na ovom linku: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=12491
Popisom se prikupljaju sljedeći podaci:
a) o stanovništvu: prezime i ime, spol, osobni identifikacijski broj (OIB), datum rođenja, bračno stanje; vrsta životne zajednice u kojoj osoba živi; broj živorođene djece; prebivalište/boravište; prisutnost u naselju popisa u trenutku Popisa; razlog odsutnosti/prisutnosti; vrijeme odsutnosti/prisutnosti; vrijeme namjere odsutnosti/prisutnosti; mjesto odsutnosti/mjesto stanovanja; mjesto rođenja; mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe; mjesto iz kojeg se osoba doselila te godina i razlog doseljenja; strana zemlja u kojoj je osoba boravila godinu ili duže, godina doseljenja u Republiku Hrvatsku i razlog boravka u inozemstvu; državljanstvo; narodnost (nacionalna pripadnost); materinski jezik; vjerska pripadnost; postignuto obrazovanje; pohađanje škole/studija; ekonomska aktivnost, položaj u zaposlenju; zanimanje; djelatnost; glavni izvori sredstava za život; mjesto rada/školovanja; učestalost vraćanja u mjesto stanovanja; sredstvo putovanja na posao/školu/studij
b) o kućanstvima: srodnički i obiteljski sastav kućanstva; tip kućanstva; osnova po kojoj se kućanstvo koristi stanom; površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta te posjedovanje stoke ili peradi
c) o stanovima i ostalim stambenim jedinica: vrsta i način korištenja stambene jedinice; vlasništvo stana; površina stana; broj soba u stanu; kuhinja, kupaonica i zahod u stanu; vrste instalacija u stanu (vodovod, kanalizacija, električna energija, plinske instalacije); način grijanja stana; vrsta energenta; klimatizacija; vrsta zgrade u kojoj se nalazi stan; broj stanova u zgradi u kojoj se nalazi stan, položaj stana u zgradi; godina izgradnje zgrade u kojoj se nalazi stan.
Zasigurno će tijekom popisa stanovništva biti puno primjedbi građana koji će se pozivati na GDPR, onako iz neznanja.
Prema članku 6. stavak 1. točka (e) GDPR-a ovakva obrada osobnih podataka nužna je za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade.
Što se tiče posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a (vjerska ispovijest) obrada je nužna u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe u skladu s člankom 89. stavkom 1. na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno cilju koji se nastoji postići te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika.
Zasigurno ćemo se pitati da li smijemo uopće davati osobne podatke ostalih ukućana.
Člankom 13. predloženog Zakona o popisu stavnovništva, podatke o odsutnim članovima kućanstva daje punoljetni član kućanstva dok za djecu do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.