Podijeljena su mišljenja na ovo pitanje, neki zaista to vole, a neki definitivno to ne žele.

Zamislimo situaciju da nismo izašli na ulicu u najboljem izdanju, da nismo imali vremena odjenuti najbolju kombinaciju, da imamo loš dan, da ne želimo da nas itko vidi takve a posebice da baš nas istakne i vječno zabilježi kamera nekog medija i trajno obilježi naše kretanje u tom trenutku, i objavi to u medijima.

Da ne govorimo o onima koji su svojem šefu rekli da su na bolovanju, i onda im osvane fotka u medijima kako se mirno španciraju gradom.

Sve prethodno navedeno je stvar isključivo naše privatnosti.

Ako je naša privatnost - isključivo naša stvar i nitko nam je ne smije dirati, tada imamo pravo i sami odlučivati što ćemo s njom. Radi boljeg razumijevanja, svatko nas može fotografirati na ulici, a da mi toga nismo svjesni. Tehnologija nam je to donijela u naše živote.

Međutim, fotografiranje nas izdvojeno kao pojedinca na ulici ili trgu, koji se ni na koji način svojim ponašanjem ne izdvajamo, i objava tih fotografija u medijima ili društvenim mrežama, bez našeg znanja, pristanka, informacije tko to radi i zašto - to je pitanje naše privatnosti kao jednog od temeljnih ljudskih prava.

Da, mi imamo pravo upravljati našom privatnošću, i onaj tko se želi igrati njom, mora nas svakako pitati za naše odobrenje.

To odobrenje se u GDPR terminologiji naziva - privola. Tako kaže i Agencija za zaštitu podataka (AZOP) kao jedino relevatno tijelo u području primjene GDPR-a u RH, koje daje jasnu uputu da je prije samog fotografiranja osobu potrebno informirati/upoznati sa svrhom fotografiranja, kao i o mogućoj objavi njezinih osobnih podataka (predmetne fotografije) u nekom časopisu i da je potrebno zatražiti privolu osobe koja je fotografirana.

Da li to danas mediji poštuju? U velikoj većini slučajeva NE.

Da li mediji znaju za mišljenje AZOP-a? Znaju. Da li mediji znaju svoje obveze po GDPR-u? Znaju.

Da li se time mediji poigravaju s našom privatnošću? Da. Da li ih itko nadzire? Čini nam se, za sada, ne.

Da li osoba čije su fotografije bez privole objavljene u medijima ima pravo na odštetu?

DA, GDPR upravo osigurava mehanizme nadoknade stvarne štete osobama uslijed kršenja njihove privatnosti i nezakonitog postupanja s njihovim osobnim podacima, u koje spadaju i naše fotografije s ulice.