AZOP je javno objavio svoje stajalište na temu obveza zaštite osobnih podataka u izborima, vezano za javnu objavu osobnih podataka kandidata.

Izdvajamo:

Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade.

Primjerice, člankom 26. Zakona o lokalnim izborima (NN 144/2012, 121/2016)  propisano je da nadležna izborna povjerenstva, u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice:
– sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice,
– zbirnu listu pravovaljano predloženih kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika.

Iz navedene odredbe Zakona razvidno je kako je pravni temelj za obradu osobnih podataka kandidata upravo članak 6. stavak 1. točka c) Opće uredbe budući da je takva obrada nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade.

Dakle, ukoliko su osobni podaci objavljeni u okviru provedbe lokalnih izbora, tada takva objava ne predstavlja kršenje zaštite osobnih podataka budući da je ista sukladna odredbama Opće uredbe.

Nadalje, uvodnom izjavom (4) Opće uredbe propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti. Ovom se Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u Ugovorima, osobito poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja, zaštita osobnih podataka, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izražavanja i informiranja, sloboda poduzetništva, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost.

Slijedom navedenog, a imajući na umu da zaštita osobnih podataka nije apsolutno pravo, u konkretnom slučaju dolazi do vaganja dvaju prava; prava na zaštitu osobnih podataka te prava na slobodu informiranja. U tom kontekstu ističemo kako transparentnost provedbe izbora preteže nad pravom pojedinca za zaštitom njegovih osobnih podataka te stoga smatramo kako nisu potrebne izmjene važećih zakona u području objave osobnih podataka kandidata.

Više o AZOP stajalištu:

https://azop.hr/misljenja-agencije/detaljnije/obrada-osobnih-podataka-u-okviru-provodenja-izbora