U Hrvatskoj često čujemo u medijima da je neko tijelo javne vlasti ili javno tijelo odbilo dati ‘osjetljive podatke’ tražitelju prava na pristup informacijama, kao jednom od mehanizama osiguranja transparentnosti rada javnih tijela i tijela javne vlasti, s konačnom svrhom borbe protiv korupcije.

S jedne strane imamo GDPR, odnosno, Opću uredbu o zaštiti podataka, kao najviši provedbeni akt na razini EU, obvezujuć i izravno primjenjen u zakonsko-pravnim okvirima svake države članice EU/EEA bez iznimke i bez mogućnosti derogacije bilo koje odredbe. GDPR određuje, između ostalog, da se osobni podaci mogu obrađivati, što znači i objavljivati, dijeliti ili davati na uvid ukoliko je tako zakonom određeno ili ukoliko se radi o obvezi izvršavanja zadaće od javnog interesa, koji mora biti također određen propisom i koji na to obvezuje npr. tijela javne vlasti.

Tu je sve čisto.

Hrvatski propis koji nalaže postupanje u predmetnom području je Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je posljednji put mijenjan 2015. godine. Taj Zakon daje člankom 15. mogućnost tijelima javne vlasti da ograniče pravo na pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a danas je to GDPR.

Koje to informacije GDPR danas štiti od davanja zakonskog pristupa istima?

Jedno od temeljnih načela GDPR-a je da osobni podaci koji se obrađuju temeljem valjanog pravnog temelja (npr. Zakon o pravu na pristup informacijama) moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno za svrhe obrade.

Stoga je sasvim jasno da se ograničavanja prava na pristup informacijama može ograničiti na osobne podatke koji su nužno vezani za samu svrhu ispunjenja konkretnog zahtjeva za pristupom informacijama, te da u većini slučajeva nema mjesta odbijanju kompletnog zahtjeva ‘zbog GDPR-a’.

GDPR kaže da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno te štiti privatnost pojedinca u onoj mjeri koju je odredio Zakon o pravu na pristup informacijama, kojim se osigurava ostvarivanje Ustavom RH zajamčeno pravo na pristup informacijama. Ukoliko i postoje dvojbe u primjeni predmetnog Zakona, prilika je isti učiniti nedvojbenim...