U članku 12(5). GDPR-a postoji odredba koja kaže:

"Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihova učestalog ponavljanja, voditelj obrade može:

(a) naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove pružanja informacija ili obavijesti ili postupanje po zahtjevu; ili

(b) odbiti postupiti po zahtjevu.

Teret dokaza očigledne neutemeljenosti ili pretjeranosti zahtjeva jest na voditelju obrade."

 

U slučaju C-526/24 Brillen Rottler od 19.03.2026. je Europski sud donio stajalište kad se zahtjev za pristup osobnimm podacima iz članka 15. GDPR-a može smatrati pretjeranim.

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:62024CJ0526

 

√ Zahtjev za pristup podacima na temelju članka 15. GDPR-a može se smatrati „pretjeranim” samo ako voditelj obrade može jasno dokazati, na temelju svih relevantnih okolnosti, da je ispitanik postupao s namjerom zlouporabe, konkretno, kada je pojedinac pristao na obradu svojih osobnih podataka isključivo kako bi podnio zahtjev za pristup, a zatim zahtijevao naknadu štete.

√ Važno je naglasiti da sama činjenica da je ispitanik u sličnim slučajevima učestalo ostvarivao svoje pravo na naknadu štete sama po sebi ne opravdava kvalificiranje zahtjeva kao pretjeranog.

√ Nadalje, na temelju članka 82. stavka 1. GDPR-a, ispitanik ima pravo na naknadu štete koja proizlazi iz povrede GDPR-a, čak i ako ta šteta nije izravno prouzročena obradom osobnih podataka.

√ Dokazivanje zlouporabe mora zadovoljiti objektivne i subjektivne pretpostavke. Subjektivni element odnosi se na namjeru ispitanika. U tom slučaju voditelj obrade mora nedvojbeno dokazati da je ispitanik podnio zahtjev u svrhu različitu od informiranja s obradama podataka i provjere njezine zakonitosti (primjerice, radi umjetnog stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu štete).

√ Pri podnošenju zahtjeva za naknadom štete ispitanik mora dokazati da mu je povreda prouzročila štetu te da postoji uzročna veza između štete i povrede.

√ Uzročna veza može biti prekinuta ponašanjem samog ispitanika. To znači da ispitanik možda neće imati pravo na naknadu štete ako su gubitak kontrole ili strah od zlouporabe podataka nastali kao posljedica toga što je sam ispitanik dostavio te podatke voditelju obrade s ciljem umjetnog stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu štete.

 

Dobro je imati na umu EDPB (European Data Protection Board) Smjernice o pravu na pristup osobnim podacima s mnoštvom odličnih primjera:

https://www.edpb.europa.eu/documents/guideline/guidelines-012022-on-data-subject-rights-right-of-access_en

u kojima je naveden koristan primjer kad pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup svojim osobnim podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca.

 

Free image from Magnific

#gdprcroatia