Pojedinac je podnio pritužbu austrijskom nadzornom tijelu tvrdeći da je restoran u njegovom susjedstvu povrijedio njegovo pravo na privatnost.
Tvrtka kao voditelji obrade, koja vodi restoran i čiji vlasnici žive u istoj zgradi, postavili su pet video kamera na svojoj nekretnini.
Kamere su snimale neprekidno, uključujući i zvuk, a snimke su se čuvale 14 dana. Tri kamere zahvaćale su dijelove javne ulice kojom se dotični pojedinac redovito kretao, dok su preostale kamere snimale i goste te zaposlenike restorana.
Vlasnici restorana opravdavali su videonadzor ranijim incidentima u kojima se susjed ponašao agresivno, a neki su imali i obilježja kaznenih djela.
Unatoč tome, kamere su nadzirale javne površine i osobe koje nisu dale svoj pristanak za snimanje. Opseg nadzora premašivao je ono što se moglo opravdati u danim okolnostima.
Austrijsko nadzorno tijelo je utvrdilo da je videonadzor restorana povrijedio pravo susjeda na privatnost.
Iako su vlasnici restorana imali legitimni interes prema članku 6. stavku 1. točki (f) GDPR-a za dokumentiranje ranijeg agresivnog i kaznenog ponašanja susjeda, videonadzor nije prošao test nužnosti i razmjernosti jer je kontinuirano, široko i dugotrajno praćenje javne ulice bilo nerazmjerno, a istovremeno su vlasnicima bile dostupne manje invazivne mjere praćenja.
Stoga nadzor javnog prostora nije bio nužan i predstavljao je povredu prava na privatnost.
Austrijsko nadzorno tijelo je također utvrdilo da je nadzor zaposlenika i gostiju putem pojedinih kamera bio nepotreban i nerazmjeran, jer je kontinuirano praćenje zaposlenika na radnom mjestu izrazito invazivna mjera koja zadire u ljudsko dostojanstvo, osobito kada su ispitanici snimani tijekom većeg dijela radnog vremena bez mogućnosti izbjegavanja snimanja.
Iako bi privola teoretski mogla postojati pravna osnova za takav nadzor, nadzorno tijelo je naglasilo da samo informiranje ne predstavlja valjanu privolu, a u radnim odnosima privola u pravilu nije dobrovoljna zbog neravnoteže moći. Privola gostiju također bi morala zadovoljiti stroge zahtjeve iz članka 7. GDPR-a.
Kao korektivne mjere prema članku 58. stavku 2. GDPR-a, austrijsko je nadzorno tijelo naložio zabranu obrade putem videonadzora u dijelu u kojem se snimaju javne površine, kao i zabranu obrade putem drugih kamera u dijelu u kojem nadziru zaposlenike i goste, osim ako se pribavi valjana privola kao dokazanim predmetom slobodne volje.
Više o slučaju iz susjedstva:;
https://gdprhub.eu/index.php?title=DSB_(Austria)_-_2025-0.607.071&mtc=today
Image from Freepik
#gdprcroatia
