Jedan se domaći medij „zaigrao“ u želji za što većom čitanošću pa mu je Općinski građanski sud u Zagrebu prije mjesec dana presudio da mora isplatiti 3.000 EUR fizičkoj osobi kao rezultat njezine tužbe protiv tog medija i pripadajuće sudske troškove.
Taj sudski postupak bio je iniciran medijskim člancima naslova „IMA LI KRAJA? IZVLAČENJE NOVCA Razotkrivena hobotnica u Dinamu“ i „SUMNJIVI POSLOVI U DINAMU NESLUŽBENO DOZNAJEMO“ u kojima je medij pretjerao s objavom vrlo privatnih osobnih podataka.
Medij je u svojim objava javno objavio ime i prezime te nejavne fizičke osobe, njezin broj računa i iznos honorara, kao i datim isplate honorara.
Pri tom je važno znati da se radilo o fizičkoj osobi koja ni u kojoj mjeri nije otprije bila poznata javnosti niti je na ikoji način bila medijski eksponirana niti je davala ikakve izjave za javnost, koje bi opravdavale postojanje javnog interesa.
Citiramo iz presude: „Neistinitim, netočnim i neprovjerenim navodima u predmetnim člancima sastavljenima protivno fundamentalnim načelima Kodeksa časti hrvatskih novinara, ozbiljno su povrijeđena prava i interesi tužiteljice te su nezakonito i bez ikakve objektivne, racionalne i zakonske osnove javno obavljeni zakonom i Uredbom zaštićeni osobni podaci, slijedom čega je tužiteljici nanesena nematerijalna šteta povredom prava osobnosti.“
Medij se branio na slijedeći način: „…sukladno čl. 21. važećeg Zakona o medijima, tuženik je oslobođen odgovornosti za eventualnu nastalu nematerijalnu štetu objavom te informacije, a posebno imajući u vidu i činjenicu kako su informacije i vijesti u odnosu na GNK Dinamo Zagreb, od prevladavajućeg javnog interesa ne samo za sportsku, već i čitavu javnost Republike Hrvatske pa stoga nema povrede prava na zaštitu privatnosti. Također, iako se tužiteljica poziva na kršenje GDPR-a, tuženik napominje kako se ista ne može primijeniti na profesionalnu djelatnost novinara, dok zakonom izričito nije propisana zaštita podataka koji se odnose na platnu listu i broj bankovnog računa tužiteljice, a tuženik ponovno napominje, kako postoji opravdani javni interes za objavu navedenih istinitih informacija.“
Hmmm. Malo krivo medij tumači „opravdani javni interes“.
Što se tiče objave osobnih podataka tužiteljice i to njezina imena, prezimena, broja računa te iznosa i datuma isplate honorara, sud je proveo test razmjernosti, a obzirom da se u tom dijelu tuženik poziva na slobodu izražavanja i javni interes, a tužiteljica na privatnost osobnog i obiteljskog života te zaštitu osobnih podataka.
Što se javnog interesa tiče, u konkretnom slučaju, sud smatra da ne postoji legitiman interes javnosti za objavu osobnih podataka tužiteljice - podataka o njezinom imenu, prezimenu, visini honorara, datumu isplate honorara i broju njezinog bankovnog računa.
Naime, jasno da postoji opravdan interes javnosti vezan uz financijsko poslovanje kluba Dinamo, s obzirom je taj klub financiran i javnim novcem; ali, činjenica što postoji opravdani javni interes za neku temu ne znači da se javni interes proteže na sve informacije objavljene u tome članku.
Svaka pojedina od objavljenih informacija može biti samostalnim predmetom ispitivanja postoji li za nju opravdani javni interes ili ne.
Tako u konkretnom slučaju, iako se glavna tema članka odnosi na pitanje od opravdanog interesa javnosti, ipak u odnosu na objavljene osobne podatke tužiteljice, ocjenjuje se kako takav interes ne postoji, jer informacija o njenom broju bankovnog računa i njenom imenu i prezimenu nije od doprinosa za raspravu o pitanju načina financiranja kluba Dinamo ili o pitanju na koji način taj klub troši novac.
Da je tome tako, proizlazi i iz činjenice što su takvi podaci drugih osoba koje su honorarno radile na toj platnoj listi zatamnjeni pa je očito i tuženik i izvor koji mu je tu platnu listu proslijedio, bio svjestan da su to podaci koje treba zaštititi, kao i da to nisu podaci koji su bitni za temu članka.
Iz provedenog testa razmjernosti, dakle, proizlazi veća težina tužiteljičina prava na privatnost osobnog i obiteljskog života, u odnosu na tuženikovo pravo na slobodu izražavanja, s obzirom se radi o iznošenju osobnih podataka osobe koja ni po čemu nije javno eksponirana, a ti podaci nisu ni od kakvog interesa za javnost niti se njime javnost informira o nekoj bitnoj činjenici; dok se, s druge strane, tužiteljici objavom takvih podataka, nanosi šteta u vidu povrede njenog osobnog i obiteljskog života te povrede njezine privatnosti.
Presuda je ovdje:
Image from Freepik
#gdprcroatia
