Samo par poteza prstom kroz news feed na društvenoj mreži nam je dovoljno za uočiti koliko se danas AI zlorabi.
Svi smo barem jednom naletjeli na bombastičan naslov “Nećete vjerovati što se dogodilo kad je...” na društvenim mrežama i u medijima uz uvjerljivu fotografiju i video snimku i onda, klik, pa još klik... i tako u krug. Dok se okrenemo, algoritmi luduju od dodatnih informacija koje im klikovima i dijeljenjem prijateljima dajemo, a mi upijamo sadržaj često bez da stignemo upaliti onu najvažniju stvar: kritičko razmišljanje i provjera istinitosti.
Umjetna inteligencija danas stvara lica ljudi koji nikada nisu postojali, montira glasove političara koji nikada nisu izgovorili ono što čujemo ili generira video materijale poznatih lica koji izgledaju stvarno, a zapravo su digitalna fikcija na steroidima. Zlonamjerno primijenjen AI danas može generirati "dokumentarne" snimke koje su toliko uvjerljive da bismo se zakleli da smo ih gledali na dnevniku.
Pravo pitanje je koliko ćemo se dugo moći opirati uvjerljivosti sintetičkog sadržaja koji preplavljuje medije i društvene mreže.
Umjetna inteligencija je (do sada) vrh tehnološkog napretka naše civilizacije, nije zla, ali nije ni neutralna. Kad nam AI "piše ili govori", moramo se zapitati tko mu je dao scenarij?
Svjesni smo da se AI LLM modeli hrane informacijama iz svih dostupnih izvora i približavamo se točki kada bi informacije na temelju kojih uči mogle postati pretežito lažne.
Na principu „smeće unutra, smeće van“ sve više ćemo dobivati i takve odgovore.
Ako vjerujemo svakom AI generiranom tekstu, slici ili savjetu, bez provjere i bez osobnog znanja i stručnosti, riskiramo da nas tehnologija, ili još gore, oni koji je koriste u loše svrhe, pretvori u informacijske zombije.
Naš novi poželjan obrazac ponašanja online? Sumnjaj. Provjeri. Upozori druge.
Moramo si svi skupa priznati da živimo u vremenima u kojima inicijalno nepovjerenje prema online objavama više nije paranoja, nego nužnost. Kad nešto izgleda predobro, prestrašno ili predramatično, stajemo. Ne dijelimo. Ne lajkamo. Ne vodimo se emocijama. Jer ako to ne učinimo, nismo mi ti koji kontroliraju informacije već informacije kontroliraju nas.
Fake news i zlouporaba AI su uz brzorastući cyber kriminal najizraženije pošasti 21. stoljeća. U proteklim stoljećima i vijekovima nije ih bilo. Ili barem ni približno ne u ovakvom opsegu ili u ovakvoj formi i definitivno nisu bile ovako opasne i raširene diljem svijeta.
No, povratka nema. Čovjek je stvorio AI i što ćemo više znati osobno prepoznati online laž svakodnevnim učenjem i ulaganjem u vlastito znanje, to će nam budućnost biti bolja.
U smjeru bolje budućnosti pomoći će nam i EU regulativa, GDPR, EU AI akt i DSA (Digital Services Act) kojima će se AI generirani sadržaji morati tako i naznačiti i obilježiti, kao i da komuniciramo s AI chatbotom.
Sviđa nam se odredba članka 50. AI Akta: „Subjekti koji uvode UI sustav koji generira ili manipulira slikovnim sadržajem, audiosadržajem ili videosadržajem koji čini uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (deep fake) moraju navesti da je taj sadržaj umjetno generiran ili da je njime manipulirano.“
֍ Ovu fotografiju izradila je umjetna inteligencija.
Nitko nije nosio GDPR Croatia zastavu na Himalaju jer je ni nemamo 😉
#gdprcroatia
