Pisali smo u veljači 2024. o najavi donošenja ovog Zakona i osvanuo je u Narodnim Novinama 67/2025:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_04_67_856.html

Izdvajamo:

֍ Članak 6. točka 7.

  1. korisnici podataka koji koriste podatke iz Središnjeg registra, u skladu s nadležnostima propisanim posebnim propisima, smatraju se tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači odnosno jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima

֍ Člankom 10. Zakona utvrđene su i kategorije osobnih podataka u registru, najveći dio njih se preuzima iz drugih postojećih registara:

(a) Središnji registar se sastoji od općeg i posebnog dijela.

(b) U opći dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:

  1. osobni identifikacijski broj i osobno ime – iz Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima Porezne uprave
  2. podaci o rođenju, smrti i državljanstvu osobe – iz državnih matica i evidencije o državljanstvu tijela državne uprave nadležnog za upravu i zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove
  3. podaci o braku ili životnom partnerstvu – iz državnih matica odnosno registra životnog partnerstva tijela državne uprave nadležnog za upravu
  4. podaci o roditeljima i djeci – iz državnih matica tijela državne uprave nadležnog za upravu
  5. podaci o osobama kojima je imenovan skrbnik ili poseban skrbnik i skrbništvu – iz Registra osoba pod skrbništvom i Registra osoba pod posebnim skrbništvom tijela državne uprave nadležnog za socijalnu skrb
  6. podaci o prebivalištu i boravištu – iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove i
  7. podaci o invaliditetu – iz Registra osoba s invaliditetom zavoda nadležnog za javno zdravstvo.

(3) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:

  1. podaci o obrazovanju – iz Zajedničkog upisnika školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Matica) i Informacijskog sustava visokog učilišta tijela državne uprave nadležnog za znanost, obrazovanje i mlade i zbirki podataka tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove za strane državljane koji se nisu školovali u Republici Hrvatskoj
  2. podaci o osnovi zdravstvenog osiguranja – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za zdravstveno osiguranje
  3. podaci o osnovi mirovinskog osiguranja i podaci o umirovljenicima – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje i
  4. podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja – iz Informacijskog sustava Državne geodetske uprave.

(4) U posebni dio Središnjeg registra mogu se upisati podaci o stanovništvu na temelju dobrovoljne izjave, i to:

  1. podaci o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu
  2. podaci o vjeri i materinskom jeziku
  3. podaci o nacionalnosti te
  4. podaci za kontakt.

֍ Članak 18. nam kaže:

Za svaku osobu upisanu u Središnji registar generirat će se podaci o srodstvu.

֍ Članak 19. definira pojam generiranja srodstva:

(1) Generiranjem srodstva smatra se povezivanje jednoznačno određene osobe putem osobnog identifikacijskog broja s djecom, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, bakama i djedovima te braćom i sestrama, putem njihova osobnog identifikacijskog broja.

֍ Imat ćemo i pravo pristupa vlastitim osobnim podacima u registru:

Članak 28.

(1) Porezna uprava dužna je osobi upisanoj u Središnji registar omogućiti uvid u upisane podatke koji se na nju odnose ili se odnose na osobe kojima je zakonski zastupnik.

(2) Na zahtjev upisane osobe Porezna uprava izdaje potvrdu o podacima upisanim u Središnji registar za tu osobu, bez naknade.

 

Image from Freepik

#gdprcroatia