Ovaj slučaj iz Austrije je itekako primjenjiv na brojne slučajeve lokalnih medija koji fotografiraju ljude na ulici bez njihovog pristanka i javno objavljuju takve fotografije.
Pri tom moramo razlikovati takve fotografije nepoznatih osoba od onih fotografija kada pojedinci željni medijske pažnje i na određen način javne osobe s namjerom dolaze na špicu „upasti u kadar“.
Fizička je osoba u Austriji fotografirala ljude na ulici i objavljivala njihove fotografije na internetu, uključujući fotografije djece.
Jedna fotografija otkrivala je da su djeca židovske vjeroispovijesti, što je bilo vidljivo iz njihove frizure i nošenja prepoznatljive židovske kape.
Druga fotografija, snimljena iz visokog kuta, otkrivala je veliki dio dekoltea jedne žene.
Ostale fotografije prikazivale su ljude dok jedu u restoranima.
Pri tom fotograf, kao voditelj obrade osobnih podataka ljudi u javnom prostoru, nije tražio privolu za fotografiranje i objavu tih fotografija, iako je ponekad davao posjetnice s kontakt podacima osobama koje je fotografirao ili njihovim skrbnicima (u slučaju djece).
Naravno, pojedinci po pronalaženju svojih javno objavljenih fotografija anonimno su prijavili fotografa nadzornom tijelu za zaštitu osobnih podataka.
Pri tom se, očito savjetovan od strane stručne osobe, fotograf pozivao na svoje ustavno pravo na umjetničku slobodu referirajući se na članak 85. stavak 2. GDPR-a koji obrađuje pitanja slobode izražavanja i informiranja, što uključuje obradu u novinarske svrhe i svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja, a koja pravila moraju biti utvrđena nacionalnim zakonima i koja omogućuju određena izuzeća od primjene GDPR pravila.
No, nadzorno tijelo je jasno dalo do znanja da je i prilikom omogućavanja umjetničke slobode neophodno uravnotežiti interese fotografiranog pojedinca u svakom pojedinom slučaju.
*Zaštita djece*: mora se poštivati uvodna izjava (38) GDPR-a koji ističe da djeca pripadaju posebno ranjivim skupinama i zaslužuju dodatnu zaštitu
*Fotografija žene*: postoje drugi propisi koji ne dozvoljavaju neželjene slike ženskih dijelova tijela u određenim okolnostima te je time potreba za zaštitom takvih osobnih podataka snažnija i bez pristanka konkretne osobe se ne smije fotografirati niti javno objavljivati fotografije
*Religijska uvjerenja*: fotografije koje otkrivaju religijska uvjerenja podliježu strožoj zaštiti prema članku 9. GDPR-a zbog potencijalnih prijetnji kojima su članovi židovske zajednice izloženi
*Fotografije u restoranima*: Prema točki 38. smjernica EDPB-a 3/2019 o obradi osobnih podataka putem videouređaja https://azop.hr/wp-content/uploads/2020/12/edpb_guidelines_3-2019_on_processing_of_personal_data_through_video_devices_hr_.pdf, osobe u javnim prostorima Ispitanici mogu očekivati da neće biti nadzirani na javno dostupnim prostorima, osobito ako takvi prostori obično služe za odmor, opuštanje i bavljenje aktivnostima u slobodno vrijeme te ako je riječ o mjestima na kojima se pojedinci zadržavaju i/ili komuniciraju kao što su prostori namijenjeni za sjedenje, stolovi u restoranima, parkovi, kina i objekti za rekreaciju. U takvim slučajevima interesi ili prava i slobode ispitanika često nadilaze legitimne interese voditelja obrade..
Zaključno, nadzorno je tijelo naložilo fotografu brisanje takvih fotografija.
Više o primjeru iz Austrije:
https://gdprhub.eu/index.php?title=DSB_(Austria)_-_DSB-D213.2544&mtc=today
Image from FreePik
#gdprcroatia
