U emisiji Zgradonačelnik na poslovnom radiju PoslovniFM-u gostovao je načelnik Sektora za nadzor, istrage i zaštitu prava ispitanika Mario Milner na temu videonadzora u stambenim zgradama.

Sve o temi na:

https://azop.hr/predstavnik-agencije-u-radijskoj-emisiji-o-videonadzoru-u-stambenim-zgradama/

Izdvajamo:

֍ Jedna od obaveza prilikom uspostave videonadzora je automatizirani sustav zapisa tzv. logovi. Da biste pregledavali snimke na kojima se svatko nalazi, netko se šeće, zadirete u nečiju privatnost, mora biti opravdani razlog. Agencija lako može utvrditi kada je netko pristupio snimkama (logovi), zašto je pristupio i je li bio štetan događaj. Morate dokazati da se ti podaci, te snimke koriste u tu svrhu. Nećete to moći dokazati ako se netko igrao po ulazu jer to nije štetan događaj, moraju postojati zapisi kontakta prema policiji, zapisnici i slično.

֍ Preporučujemo upraviteljima, predstavnicima suvlasnika, pokazalo nam se da najmanje problema imamo u onim rješenjima gdje su sustavi za pohranu u nekom ormariću, zaključani, da se snimke ne nalaze kod nekog suvlasnika na računalu. Sustav koji pohranjuje videosnimke mora biti dodatno zaštićen. Ako ste dobili suglasnost za takav način pohrane, treba znati da to računalo vjerojatno koriste vaši ukućani, djeca.

֍ Preporučuje također da se pohrana videosnimki stavi u zajedničku prostoriju koja je osigurana tako da nema svatko pristup, da je zaštićeno u posebnom ormariću i da taj ključ ima za to ovlaštena osoba, da postoji nekakva evidencija korištenja i da se jasno propišu kada će se koristiti ta prostorija i snimka, kako će se i pod kojim uvjetima snimke pregledavati.

֍ Ovlaštenja koja netko ima u pristupu snimkama nosi odgovornost, ne samo za jednoga nego za sve suvlasnike. Kazne za zloupotrebu su do 6.700 eura. To je značajan trošak, taj se novac može potrošiti na puno pametniji način. Isto tako, napomenuo bih da je ugradnja videonadzora zakonska mogućnost. Ako videonadzor zgradi zaista nije potreban, AZOP može takav videonadzor i zabraniti.

֍ Što to utječe na suvlasničku zajednicu da se ona odluči na ugradnju videonadzora? Vjerojatno ima nekakav razlog i vjerojatno nama to može obrazložiti, ali to nije apsolutno pravo. To je legitimni interes kojega je potrebno dokazati. Dodaje da kada dvije trećine suvlasnika kaže da žele ugraditi videonadzor, oni moraju i dokazati potrebu za tim videonadzorom. Dakle, nije dovoljna odluka „jer smo mi tako rekli i odlučili“, nego mora postojati objašnjenje. Primjerice, u zgradi od 10 suvlasnika, dva mogu reći da je videonadzor nepotreban jer za to nema razloga, mogu dati pritužbu AZOP-u i njihov se zahtjev može čak i prihvatiti? To je jedan od mogućnosti, nije vjerojatna, ali je mogućnost. Dakle, pravna osnova je legitimni interes, a na taj legitimni interes moguće je dati prigovor, a voditelj obrade podataka mora dokazati to pravo.

֍ Može li suvlasnik u svoja vrata od stana ugraditi „špijunku“ koja je zapravo kamera? Snima li ta kamera negdje ili samo pokazuje u realnom vremenu situaciju ispred stana? Kada se aktivira? Puno je tu pitanja koja jako puno ljudi postavlja. Ako postoji mogućnost, bilo da je taj sustav povezan s putem interneta, bilo da vi možete u utor staviti neki memory card. Bitno je naglasiti da može činiti sustav pohrane, odnosno bilježenje koje se može pretraživati. Dakle, ako bi se radilo o špijunki koja s druge strane ima samo ekran, nije povezana ni s ničim i ne pohranjuje i nema nikakvu mogućnost pohranjivati podatke, to nije videonadzor u smislu naših zakona.

֍ Ako kamera snima isključivo ispred nečijeg stana, možemo reći da je to opravdano, da je to nešto što se koristi za zaštitu. Nije opravdano i zakonom je zabranjeno da snimate cijeli hodnik bez suglasnosti suvlasnika. Kada biste takvu kameru stavili na dovratnik i snimate isključivo svoja vrata, kamera će obuhvatiti samo onaj nužni dio ispred vašeg stana, to je opravdano.

֍ Kod obiteljskih kuća je, primjerice, problem takav da na tržištu imate rotirajuće kamere, detektore pokreta, i mi kada dođemo u nadzor, provjeravat ćemo snimku i dogodit će se situacija da se kamera okrenula i snimila javnu površinu. I već ste u prekršaju.

֍ Neki imaju kamere s kojima snimaju svoj parking, pa zahvaćaju i javnu površinu. Bez obzira gdje je parkirano vozilo te osobe, on nije zaštitar, nije policajac i nije osoba koja je zadužena regulirati bilo što na javnoj površini. Mi takve stvari zabranjujemo. Naravno, u praksi se javlja drugi problem, mi zabranjujemo obradu osobnih podataka, odnosno snimanje, s time da ne nalažemo skidanje tih kamera. Primjerice, prekršajni zakon prepoznaje oduzimanje predmeta kojim je počinjen neki prekršaj. Mi vodimo upravni postupak, zabranjujemo obradu podataka, a u praksi kamere mogu ostati gdje su i bile. Kod takvih slučajeva odrađujemo kontrolu izvršenja rješenja, nenajavljeno dolazimo u nadzor i vidimo je li se postupilo po rješenju kojeg smo izdali. Ako se nije postupilo po tom rješenju, onda ulazimo u sferu kažnjavanja.

#gdprcroatia