Priznat ćemo, ovo je vrlo osjetljiva tema i njena osjetljivosti je posebno došla do izražaja u slučaju izbjegle osobe koja je dobila takav status u Mađarskoj.
Pri tom se izbjegla osoba identificirala kao muškarac dok ju je mađarska državna uprava za poslove imigracija upisala u svoje evidencije kao ženu.
Stoga je ta osoba sukladno članku 16. GDPR-a zatražila svoje pravo ispravljanja netočnih osobnih podataka u evidenciji azilanata, točnije imena i spola i da se evidentirani spol promjeni u muški.
Mađarska državna uprava za poslove imigracija je odbila takav zahtjev jer osoba nije dokazala da je bila podvrgnuta medicinskom zahvatu promjene spola.
Stoga je izbjegla osoba zatražila pravdu pred mađarskim sudom, koji je zatražio prethodna stajališta Europskog suda, u čije ime je doneseno mišljenje nezavisnog odvjetnika u predmetu C-247/23:
iz kojeg izdvajamo:
֍ Ako upisani spol transseksualne osobe ne odgovara identitetu po kojem se tu osobu poznaje u javnosti, bez obzira na njezin pravni identitet, taj upis ne omogućuje njezinu identifikaciju te je čak može izložiti diskriminaciji i uznemiravanju. Članak 16. GDPR-a treba tumačiti na taj način kako bi se omogućilo ispravljanje podataka o spolu transseksualnih osoba.
֍ Europska komisija smatra da nepostojanje sustava priznavanja prilagodbe spola ne smije onemogućiti ispravljanje netočnih podataka o spolu osobe sadržanih u javnoj evidenciji.
֍ Pravo na ispravak, promatrano u vezi s načelom točnosti iz članka 5. stavka 1. točke (d) GDPR-a, nije apsolutno te se njegovo ostvarivanje može ograničiti pod određenim uvjetima, odnosno, ograničenjima u primjeni GDPR-a u njegovom članku 23., pod uvjetom da su propisima EU ili zemlje članice utvrđena ta ograničenja.
֍ Shodno tomu, država članica može na temelju članka 23. stavka 1. točke (e) GDPR-a u određenim okolnostima ograničiti pravo na ispravak kako bi osigurala pouzdanost i dosljednost javnih evidencija, uključujući evidencije o građanskom statusu. To samo po sebi ne može biti prepreka prihvaćanju zahtjeva za ispravak tužiteljeva spola upisanog u evidenciji u području azila kako bi podatak o njegovu spolu bio u skladu s načinom na koji se tužitelj spolno identificirao u trenutku upisa tog podatka. Prihvaćanje takvog zahtjeva povećava pouzdanost te evidencije i točnost u njoj sadržanih podataka.
֍ Stoga članak 16. GDPR-a, u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom (d) GDPR-a treba protumačiti na način da nacionalno tijelo nadležno za vođenje evidencija izbjeglica mora, na zahtjev, ispraviti osobni podatak o spolu izbjeglice koji je to tijelo netočno unijelo u trenutku upisa izbjeglice u tu evidenciju.
֍ Članak 16. GDPR-a ne predviđa koje dokaze ispitanik mora podnijeti, ako uopće mora ikakve, kako bi ishodio od voditelja obrade ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose. To odražava stvarnost da (ne)točnost podataka i potrebu za njihovih ispravljanjem treba ocijeniti s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, zbog čega se dokazi koji mogu biti potrebni u tu svrhu razlikuju.
֍ Iz toga proizlazi da se od osobe koja traži ispravljanje podataka može zahtijevati da podnese dokaze koji mogu razumno biti potrebni za utvrđivanje netočnosti tih podataka s obzirom na svrhe zbog kojih su prikupljeni ili obrađeni.
֍ GDPR ni na koji način ne obvezuje osobu da dokaže da se podvrgnuo operaciji prilagodbe spola.
Zaključak je da nacionalno tijelo nadležno za vođenje evidencije izbjeglica:
֍ mora, na zahtjev, ispraviti osobni podatak o spolu izbjeglice koji je to tijelo netočno unijelo u trenutku upisa izbjeglice u tu evidenciju
֍ može od osobe koja traži ispravljanje podataka zahtijevati dostavu dokaza o netočnosti tih podataka s obzirom na svrhe zbog kojih su oni prikupljeni ili obrađeni, ali ne može od nje zahtijevati dokaze o tome da se podvrgnula operaciji prilagodbe spola.
Image from FreePik
#gdprcroatia
