Poslodavac u Austriji angažirao je profesionalnog i ovlaštenog privatnog detektiva za praćenje jednog zaposlenika zbog sumnji u njegovo zdravstveno stanje i istinitost okolnosti bolovanja.
Privatni detektiv ga je fotografirao više puta na njegovom privatnom posjedu, ali je pri tom fotografirao i njegovog životnog partnera, koristeći takve fotografije u daljnjem sudskom postupku, u kojem je tvrdio da je fotografiranje partnera/partnerice praćene osobe temeljeno na legitimnom interesu iz članka 6. GDPR-a s obzirom da je bilo potrebno radi prikupljanja dokaza protiv same praćene osobe i da se na fotografijama ne može jasno prepoznati i identificirati partnera/partnericu.
No, kako je privatni detektiv u svom zapisniku i izvješću nalogodavcu naveo i ime i prezime partnera/partnerice i označio je također praćenom osobom, sud je zaključio da se i povezane fotografije nedvojbeno mogu povezati s partnerom/partnericom.
U konačnici je sud presudio da privatni detektiv nije imao valjani legitimni interes niti drugi pravni temelj pratiti partnera/partnericu praćene osobe niti prikupljati fotografije i ostale podatke o partneru/partnerici s obzirom na sklopljeni ugovor s nalogodavcem – poslodavcem i s obzirom na činjenicu da partner/partnerica nije imao/la nikakav profesionalni ili ugovorni odnos s poslodavcem kao nalogodavcem.
-------------------------------------------
Područje i dozvoljeni okvir djelovanja privatnih detektiva u RH utvrđeni su Zakonom o privatnim detektivima (NN 24/09, 114/22):
Članak 9.
Privatni detektiv smije prikupljati obavijesti i informacije od osobe koja mu ih je voljna dati.
Privatni detektiv može prikupljati obavijesti i informacije o:
– nestalim osobama ili osobama koje se skrivaju od stranke, osobama koje su napisale ili poslale anonimna pisma ili osobama koje iznose klevete, uvrede ili iznose nešto iz osobnog, obiteljskog ili poslovnog života što može škoditi nečijoj časti ili ugledu,
– osobama koje su stranci prouzročile štetu,
– predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni,
– dokazima koji su stranci potrebni za osiguranje ili ostvarivanje prava ili povlastica koje ostvaruje pred sudbenim ili drugim tijelima državne vlasti te društvima ili udrugama,
– uspješnosti osoba u obavljanju poslova,
– uspješnosti i/ili poslovnosti trgovačkih društava, obrtnika i drugih pravnih osoba,
– činjenicama i okolnostima koje se odnose na osobni položaj građana i njihov imovinski status,
– kandidatima za zapošljavanje i radnicima samo uz njihov pisani pristanak, a koje je prema posebnom propisu ovlašten prikupljati poslodavac,
– kaznenim djelima koja se progone po privatnoj tužbi te o njihovim počiniteljima,
– povredama radnih obveza ili radne discipline.
Članak 12.
Privatni detektiv ne smije obavljati poslove niti primjenjivati ovlasti koje su u nadležnosti policije, sigurnosnih službi ili pravosudnih tijela, osim promatranja, pratnje i fotografskog snimanja na javnom mjestu.
Prilikom obavljanja poslova iz stavka 2. ovoga članka privatni detektiv ne smije koristiti sredstva ili uređaje za prikriveno snimanje ili prisluškivanje.
Članak 13.
Privatni detektiv prilikom obavljanja detektivskog posla mora voditi računa o pravu svake osobe na zaštitu dostojanstva, ugleda, časti i privatnosti (osobni i obiteljski život, moralni integritet, privatne fotografije i razgovori).
Više o slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=BVwG_-_W298_2255416-1&mtc=today
Image by senivpetro on Freepik
#gdprcroatia
