Objavljen je prijedlog Zakona o prijedlogu Središnjeg registra stanovništva, koji može svatko komentirati, dostupan je na linku:
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=26451
Izdvajamo iz uvoda teksta:
Ustroj administrativnog registra stanovništva, koji će sadržavati veliki broj osobnih podataka, može se ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih evidencija koje predstavljaju primarne izvore podataka, poštujući pri tome načelo prikupljanja „samo jednom“.
Preduvjet za takav ustroj je postojeća jednoznačna identifikacija upisanih osoba u te različite evidencije.
U Republici Hrvatskoj „Zakon o osobnom identifikacijskim broju“ objavljen je u Narodnim novinama broj 60/08 i stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine. Donošenjem Zakona o osobnom identifikacijskom broju u pravni sustav Republike Hrvatske uveden je osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu OIB) kao osnovna identifikacijska oznaka svake osobe (fizičke i pravne, domaće i strane).
Prema odredbama navedenog Zakona, javnopravna tijela obvezna su koristiti OIB u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Na taj način je uvođenjem OIB-a propisana obveza korištenja OIB-a odnosno korištenja jedinstvene identifikacijske oznake u svim postupcima. Unificirano korištenje OIB-a kao identifikatora osoba omogućilo je preduvjete za povezivanje i razmjenu podataka iz službenih evidencija, čime je započela i digitalizacija različitih postupaka u Republici Hrvatskoj.
Polazeći od navedenog, ustroj administrativnog registra stanovništva u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti preuzimanjem podataka iz već postojećih izvora podataka putem OIB-a.
Iako je digitalizacija postupaka započela uvođenjem OIB-a, za očekivati da sve postojeće službene evidencije, koje moraju služiti kao izvor podataka za ovakav registar, nemaju potpunu upisanost podataka putem OIB-a. Međutim, kako se radi o iznalaženju dugoročnog i održivog rješenja manjkavost određenih podataka neće utjecati na ostvarenje zacrtanih ciljeva, uz jasnu obvezu svih izvora podataka da rade na poboljšanju kvalitete upisanih podataka. Tijekom ustroja administrativnog registra svakako treba osigurati da izvori podatka, po potrebi, prošire postojeće prikupljanje podataka, primjerice podataka o kvaliteti stanovanja, a sve kako bi se osiguralo poštivanje načela „upis samo jednom“.
Tako ustrojen administrativni registar stanovništva sadržavat će veliki broj osobnih podataka, pa kao takav, omogućiti znatno povećanje efikasnosti u provedbi upravnih, poreznih i drugih postupaka. Navedeno svakako valja istaknuti, jer se danas za ostvarivanje različitih prava u pravnom sustavu Republike Hrvatske, ovisno o pojedinom zakonskom propisu, podnosi niz podataka i dokumenata kojima se dokazuje ispunjenje potrebnih uvjeta određenih pojedinim zakonskim propisom.
Dostupnošću sadržanih podataka u administrativnom registru omogućit će generiranje podataka o srodstvu i kućanstvima i njihovim obilježjima te će se digitalnom razmjenom podataka moći osigurati razmjena potrebnih podataka čime će se građani administrativno rasteretiti u provedbi pojedinih postupaka. Ujedno će povezani podaci omogućiti stvaranje i planiranje ciljanih paketa potpora ranjivima skupinama, ciljano ih usmjerujući ovisno o dohodovnom i/ili imovinskom cenzusu pojedinog stanovnika, povezanih osoba i/ili kućanstava.
Člankom 9. prijedloga Zakona utvrđene su i kategorije osobnih podataka u registru, najveći dio njih se preuzima iz drugih postojećih registara:
(a) Središnji registar se sastoji od općeg i posebnog dijela.
(b) U opći dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:
1) osobni identifikacijski broj i osobno ime – iz Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima Porezne uprave,
2) podaci o osobi – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,
3) podaci o braku, životnom partnerstvu – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,
4) podaci o roditeljima i djeci – iz državnih matica ministarstva nadležnog za upravu,
5) podaci o zakonskoj skrbi i skrbništvu – Registar osoba pod skrbništvom i Registar osoba pod posebnim skrbništvom ministarstva nadležnog za socijalnu skrb,
6) podaci o prebivalištu i boravištu – iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i
7) podaci o invaliditetu – iz Registra osoba s invaliditetom zavoda nadležnog za javno zdravstvo.
(3) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu iz izvora podataka i to:
1) podaci o obrazovanju – iz Informacijskog sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje,
2) podaci o osnovi zdravstvenog osiguranja – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za zdravstveno osiguranje,
3) podaci o osnovi osiguranja i o zaposlenju, podaci o umirovljenicima – iz Informacijskog sustava zavoda nadležnog za mirovinsko osiguranje i
4) podaci o stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja iz Informacijskog sustava uprave za geodetske poslove.
(4) U posebni dio Središnjeg registra upisuju se podaci o stanovništvu na temelju izjave i to:
1) podaci o izvanbračnoj zajednici ili podaci o neformalnom životnom partnerstvu,
2) podaci o vjeri i materinskom jeziku
3) podaci o nacionalnosti te
4) kontaktni podaci.
Članak 18. nam kaže:
Za svaku osobu upisanu u Središnji registar generirat će se podaci o srodstvu.
Imat ćemo i pravo pristupa vlastitim osobnim podacima u registru:
Članak 28.
(a) Porezna uprava je dužna osobi upisanoj u Središnji registar omogućiti uvid u upisane podatke koji se na nju odnose ili u odnosu na osobe kojima je zakonski zastupnik ili skrbnik.
(b) Na zahtjev upisane osobe Porezna uprava izdaje potvrdu o podacima upisanim u Središnji registar.
Image by rawpixel.com on Freepik
#gdprcroatia
