Najkraći je to zaključak sudskog postupka u Njemačkoj gdje se upravo takav slučaj dogodio.
Na ovu temu je potrebno u svakoj organizaciji, koja je obvezna imenovati službenika za zaštitu podataka, posvetiti posebnu pozornost s obzirom na intenzivirane aktivnosti AZOP-a i otvorene upravne postupke prema brojnim organizacijama s obzirom na postojanje sukoba interesa imenovanih službenika za zaštitu podataka.
GDPR ne ulazi u definiranje termina sukoba interesa, stoga prenosimo i zanimljiv opis sukoba interesa iz ovog njemačkog slučaja, referirajući se na presudu Europskog suda Case C-453/21 https://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&td=ALL&num=C-453/21:
„Pouzdanost službenika za zaštitu podataka mogla bi se dovesti u pitanje ako postoji rizik od sukoba interesa. Takav sukob interesa može nastati ako službenik za zaštitu podataka ima položaj u organizaciji koji bi mu omogućio da određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka. Ako je predsjednik radničkog vijeća također djelovao kao službenik za zaštitu podataka, postoji konkretan rizik od sukoba interesa koji dovodi u opasnost neovisnost funkcije službenika za zaštitu podataka. Naime, predsjednik radničkog vijeća traži pristup određenim osobnim podacima zaposlenika i odlučuje koje će mjere zaštite poduzeti u tom pogledu. Istodobno, službenik za zaštitu podataka se poziva da na neutralan i neovisan način ocijeni jesu li radnje poduzete od strane radničkog vijeća u skladu s odredbama propisa o zaštiti osobnih podataka. Zbog ovih strukturnih ograničenja, službenik za zaštitu podataka može imati problema s osiguravanjem neutralnosti i neovisnosti o odlukama radničkog vijeća, budući da je on njegov predsjedatelj.“
Više o slučaju iz Njemačke:
https://gdprhub.eu/index.php?title=BAG_-_9_AZR_383/19&mtc=today
Image from FreePik
#gdprcroatia
