Donosimo Rješenje AZOP-a iz 2020. godine koje se itekako može i treba primjenjivati u sličnim slučajevima, kada mediji objave osobne podatke određene osobe, koja se nezadovoljna takvom objavom pozove na GDPR.
Prvo želimo skrenuti pozornost da GDPR u svojoj uvodnoj izjavi (153) naglašava da bi se na obradu osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja trebalo primjenjivati odstupanja ili izuzeća od određenih odredaba ove Uredbe, ako je to potrebno kako bi se uskladilo pravo na zaštitu osobnih podataka s pravom na slobodu izražavanja i informiranja. To bi se posebno trebalo primjenjivati na obradu osobnih podataka u audiovizualnom području te u novinskim i medijskim arhivima. Radi uzimanja u obzir važnosti prava na slobodu izražavanja u svakom demokratskom društvu potrebno je široko tumačiti pojmove u vezi s tom slobodom, kao što je novinarstvo.
U konkretnom slučaju radilo se o lokalnom političaru na čelu jedne lokalne političke stranke, čije je osobne podatke jedan medij objavio na svojim stranicama i na Facebook stranici uz iznose koje na godišnjoj razini prima od Centra za socijalnu skrb.
AZOP je jasno odbio pritužbu političara, uz ova obrazloženja, izdvajamo:
Zakon o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11 i 81/13) propisuje uvjete pod kojima se informacije mogu objavljivati kao i prava i obveze novinara (nakladnika), medijska načela i obveze te ističemo kako je u članku 3. stavku 1. i 2. propisano da se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija, koja između ostalog obuhvaća, slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti, dostupnost javnim informacijama te uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva.
Slobode medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi, između ostalog, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta (članak 3. stavak 3. Zakona o medijima).
Zakonom o medijima u članku 7. stavku 3. propisano je da osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.
Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju (članak 8. Zakona o medijima).
Budući da se u konkretnom slučaju radi o objavi članka na internetskim stranicama odnosno internetskom portalu X (X i X), u primjeni je Zakon o medijima kao poseban zakon koji predstavlja pravnu osnovu za prikupljanje i obradu osobnih podataka sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.
„Prema tome, potrebno je istaknuti da je društvo X (odnosno društvo X i društvo X) zakonito prikupilo osobne podatke podnositelja zahtjeva budući da isto ima pravnu osnovu za prikupljanje informacija koje mogu sadržavati osobne podatke fizičkih osoba sukladno Zakonu o medijima i da ima pravo informirati javnost o pitanjima od javnog interesa. Stoga uzimajući u obzir gore navedeni članak 8. Zakona o medijima u konkretnom slučaju prevladava javni interes za informacijama koje se tiču rada za opće dobro korisnika socijalne pomoći na poziv XY nad zaštitom privatnosti i zaštite osobnih podataka podnositelja zahtjeva. Posebice zato što je u konkretnom slučaju podnositelj zahtjevu javna osoba, na čelu političke stranke te koja, uzimajući u obzir članak 7. stavak 3. Zakona o medijima, ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.“
Rješenje AZOP-a je ovdje:
https://azop.hr/wp-content/uploads/2023/10/Objava-osobnih-podataka-politicara-u-lokalnim-medijima
#gdprcroatia
