Samim time možemo slobodno zaključiti da je i sve više slučajeva takvog nesmotrenog i nezakonitog pristupanja snimkama videonadzora u EU i da zaposlenici premalo razumiju svoje obveze i rizike kojima izlažu svoje organizacije i same sebe.
Ono što je zajedničko slučajevima o kojima smo do sad pisali je da su zaposlenici organizacija koje koriste videonadzor, nakon snimanja ekrana videonadzora, takve snimke objavili na društvenim mrežama ili ih podijelili s frendovima koji su brzinom svjetlosti ili brzinom "gluposti" to učinili.
Najnoviji slučaj zbio se u Rumunskoj gdje je poslodavac zbog izostanka sigurnosnih mjera radi sprječavanja zaposlenika da dijele snimke videonadzora kažnjen iznosom od 10.000 EUR:
https://gdprhub.eu/index.php?title=ANSPDCP_(Romania)_-_23.08.2023&mtc=today
Da zbog takvog neovlaštenog snimanja i kasnije distribucije snimki može biti strogo kažnjena sama organizacija koja ima videonadzor:
https://azop.hr/izrecene-upravne-novcane-kazne-u-ukupnom-iznosu-od-1-6-milijuna-kuna/
ili zaštitarska tvrtka čijim je zaposlenicima organizacija povjerila praćenje ekrana videonadzora:
https://azop.hr/izdana-nova-upravna-novcana-kazna/
to znamo, kao i da sama fizička osoba može biti kažnjena, kao zaštitar u konkretnom slučaju u Španjolskoj:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS/00559/2022&mtc=today
A kako to spriječiti?
Prvenstveno edukacijom zaposlenika, ograničenjem pristupa sustavu videonadzora na nužan krug ljudi, zabranom dijeljenja lozinki i podataka za pristup, ograničenjem pristupa prostoriji u kojoj se nalaze ekrani videonadzora, možda i zabranom korištenja mobilnih uređaja u takvoj prostoriji.
Česta je i dobra praksa da poslodavci daju zaposlenicima na potpisivanje Izjave o povjerljivosti, pa je prilika da se u njima posebno naglasi i ova konkretna zabrana kao jasan podsjetnik.
Image by pikisuperstar on Freepik
#gdprcroatia
