Područjem izravnog marketinga se GDPR ne bavi detaljno, samo u svojoj uvodnoj izjavi (47) navodi da se obrada osobnih podataka za potrebe izravnog marketinga MOŽE smatrati letigimnim interesom.
Naglasak je da MOŽE, što znači da izravni marketing može biti i predmetom zabrane.
GDPR je opći propis, a područje izravnog marketinga s obzirom na uporabu osobnih podataka regulirano je tzv. ePrivacy direktivom EU (Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija), koja je u zakonski okvir RH prenesena kroz odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama.
I članak 50. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22), kao poseban zakon ili lex-specialis u odnosu na GDPR, lijepo kaže:
- Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu krajnjeg korisnika
- Trgovac (kao pravna ili fizička osoba) može koristiti email adrese koje je pribavio od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvo korištenje njihovih email adresa prilikom njihovog prikupljanja i prilikom zaprimanja svake poruke
- Prethodno navedene odredbe ne primjenjuju se na komunikaciju prema
pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe i prodaje.
Ovim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama određuje se okvir kada prema uvodnoj izjavi (47) GDPR-a postoji valjani legitimni interes i kada nije potrebna prethodna privola pojedinca i o tome moramo posebno voditi brigu kad radimo izravni marketing.
Image from Pexels
#gdprcroatia
