Osobni podaci u javno objavljenim registrima objavljeni su temeljem zakona kojim se regulira zakonita i opravdana svrha te način objave javnog registra i upravljanja njime.
Za primjer pogledajmo svima dobro poznate javne registre kao što su sudski registar trgovačkih društava, registar udruga ili obrtni registar, u njima možemo pronaći jako puno osobnih podataka. Osobni podaci autora ovog teksta javno su objavljeni u sva tri spomenuta registra sa svojom zakonitom svrhom, ali to ne znači da se javno objavljena email adresa ili adresa stanovanja smiju koristiti za dostavu oglasa, izravni marketing ili prodaju.
Nemali broj puta smo čuli izjavu predstavnika nekih tvrtki „To su javni podaci pa ih možemo slobodno koristiti.“
Bez obzira što su javno dostupni, osobni se podaci ne mogu koristiti kako se kome prohtije, već načela i pravila njihovog korištenja utvrđuje GDPR.
Gdje se to nalazi u GDPR-u, pitaju nas.
Članak 6.
Prvo se za prikupljanje osobnih podataka i njihovo daljnje korištenje mora ispuniti uvjet zakonitosti, egzaktno utvrđen člankom 6. GDPR-a, koji daje točno 6 mogućih temelja zakonitosti za postupanje s osobnim podacima, od kojih jedan moramo imati zadovoljen:
- Privola pojedinca kao njegov slobodan izbor
- Ako je NUŽNO za ispunjenje ugovorne obveze
- Ako je NUŽNO za ispunjenje pravne obveze
- Ako je NUŽNO u svrhu zaštite životnog interesa pojedinca
- Ako je NUŽNO u svrhe javnog interesa ili izvršavanja službenih ovlasti, što se u pravilu odnosi na javna tijela i medije
- Ako je NUŽNO u svrhe opravdanog legitimnog interesa, osim ako su interesi pojedinca i njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka jači
Članak 9.
Ako se radi o javno objavljenim osobnim podacima koji se odnose na zdravlje, rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, spolni život ili seksualnu orijentaciju, tada je na snazi opća zabrana korištenja takvih posebnih kategorija osobnih podataka prema članku 9. GDPR-a, osim ako se ispuni uvjet za nekom od 10 navedenih strogih iznimki u stavku 2. tog članka.
Članak 5.
Načelo ograničavanja svrhe obrade osobnih podataka: Osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama; daljnja obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe, ne smatra se neusklađenom s prvotnim svrhama.
Uvodna izjava 50.
Tekst te izjave od ključnog je značaja za razumijevanje principa koje moramo slijediti za korištenje javno objavljenih osobnih podataka, citiramo:
„Obrada osobnih podataka u svrhe različite od svrha za koje su podaci prvotno prikupljeni smjela bi se dopustiti samo ako je obrada usklađena sa svrhama za koje su osobni podaci prvotno prikupljeni. U takvom slučaju nije potrebna pravna osnova zasebna od one kojom je dopušteno prikupljanje osobnih podataka. Ako je obrada potrebna za obavljanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu ili pri izvršavanju službene ovlasti koju ima voditelj obrade, pravom Unije ili pravom države članice mogu se utvrditi i odrediti zadaće i svrhe za koje će se nastavak obrade smatrati usklađenim i zakonitim. Nastavak obrade u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe trebalo bi smatrati usklađenom zakonitom obradom. Pravna osnova koja se predviđa pravom Unije ili pravom države članice za obradu osobnih podataka također može činiti pravnu osnovu za daljnju obradu. Radi utvrđivanja je li svrha nastavka obrade usklađena sa svrhom prvotnog prikupljanja osobnih podataka, voditelj obrade nakon ispunjavanja svih zahtjeva zakonitosti izvorne obrade trebao bi uzeti u obzir, među ostalim, svaku vezu između te svrhe i svrhe planiranog nastavka obrade, kontekst u kojem su prikupljeni osobni podaci posebno opravdana očekivanja ispitanika koja se temelje na njihovom odnosu s voditeljem obrade u pogledu daljnje uporabe podataka, prirodu osobnih podataka, posljedice planiranog nastavka obrade za ispitanike i postojanje primjerenih zaštitnih mjera u izvornoj i planiranoj daljnjoj obradi.“
Iz ovih odredbi GDPR-a jasno je da se za marketing ili prodaju kuhinjskih lonaca ne smiju koristiti javno objavljeni osobni podaci u registrima bez privole konkretnog pojedinca.
No, daljnje korištenje javno objavljenih podataka može se temeljiti i na legitimnom interesu iz članka 6. GDPR-a kad možemo dokazati da je to u interesu pojedinca o čijim se osobnim podacima radi i očekuje li razumno pojedinac daljnju obradu njegovih osobnih podataka.
Valjanost legitimnog interesa dokazuje se tzv. LIA (Legitimate Interest Assessment) testom razmjernosti legitimnog interesa, koji između ostalog postavlja i slijedeća pitanja:
- Kakvu korist očekujete od obrade?
- Postoji li koristi od obrade za treću stranu?
- Postoji li šira javna korist za obradu?
- Koliko su važne prednosti koje ste identificirali?
- Imate li dokaza o očekivanjima - npr. od istraživanja tržišta, fokus grupa ili drugih oblika savjetovanja?
- Postoje li neki drugi čimbenici u određenim okolnostima koji znače da pojedinci bi ili ne bi očekivali obradu?
- Da li će se pojedinci vjerojatno usprotiviti obradi ili će je smatrati nametljivom?
- Hoćete li rado objasnili obradu pojedincima?
- Možete li usvojiti neke zaštitne mjere kako biste utjecaj sveli na najmanju moguću mjeru?
Da, podatke iz javno objavljenih registara i javno dostupne informacije pod uvjetom ispunjenja prethodno navedenih uvjeta možemo dalje prikupljati i obrađivati u skladu s valjanim legitimnim interesom prema članku 6. stavku 1. točki f. GDPR-a.
I AZOP je dao svoje stajalište na tu temu:
https://azop.hr/obrada-osobnih-podataka-dostupnih-u-javnim-registrima/
Image by Stefano Ferrario from Pixabay
#gdprcroatia
