Nasilje, rasizam, ksenofobija i intolerancija na sportskim terenima ne mogu biti zakoniti temelji za korištenje biometrijskog prepoznavanja lica na stadionima.
 
Zaključak je to španjolskog nadzornog tijela za zaštitu podataka, nakon što je nacionalno Povjerenstvo za borbu protiv nasilja, rasizma, ksenofobije i intolerancije u sportu došlo na ideju da iz tih razloga postavi sustave biometrijske identifikacije na ulazima u stadione, posebice iz razloga što im nacionalni zakon daje pravo da uvedu potrebne mjere za umanjivanje rizika navedenih nedozvoljenih ponašanja na javnim sportskim događanjima.
 
Sva je sreća da se spomenuto nacionalno tijelo prethodno konzultiralo s nacionalnim tijelom za zaštitu osobnih podataka u vezi tumačenja odredbi GDPR-a, konkretno pravnih temelja iz članka 6. i iznimki od opće zabrane u članku 9(2). GDPR-a.
 
Nadzorno je tijelo:
 
1. Utvrdilo da bi ugradnja biometrijskih identifikacijskih sustava predstavljala obradu posebnih kategorija podataka u smislu članka 9. GDPR-a.
 
2, Iskazalo svoju zabrinutost zbog širenja biometrijskih identifikacijskih sustava, koji se smatraju posebno nametljivim za prava i slobode ispitanika.
 
3. Utvrdilo da se članak 9. stavak 2. točka (g) GDPR-a poziva na značajan javni interes, za razliku od (standardnog) javnog interesa sadržanog u drugim odredbama. Stoga, tumačenje javnog interesa u smislu zaštite temeljnih ljudskih prava gledatelja na stadionima mora biti restriktivnije.
 
Nadzorno tijelo se obratilo španjolskom Ustavnom sudu, koji je presudio da sva ograničenja prava na zaštitu podataka moraju biti utvrđena zakonom i postojati prije bilo kakve obrade.
 
Nadalje, legitimni cilj kojemu teži javni interes ne može se postaviti općim, neodređenim ili nejasnim konceptima i ograničenje mora biti razmjerno cilju kojem se teži.
 
S obzirom na to, nadzorno tijelo je zaključilo da takav zakon ne postoji u španjolskoj pravnoj stečevini. Zakon na koji se poziva Povjerenstvo (čl. 13. stavak 1. Zakona protiv nasilja, rasizma, ksenofobije i netolerancije u sportu) nije utvrdio opravdani značajni javni interes niti je sadržavao posebna pravila, niti je predviđao prikladne i konkretne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika. Iako se odredba odnosila na sustave za provjeru identiteta, nije spominjala konkretnu mogućnost korištenja biometrijskih sustava.
 
Stoga je nadzorno tijelo zaključio da se predviđena obrada biometrijske identifikacije na ulazima na stadione ne može oslanjati na pravnu osnovu članka 9. stavka 2. točke (g) GDPR-a.
 
Drugim riječima - ne može!
 
Više o slučaju:
 
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_0098/2022&mtc=today
 
Image by Marco Pomella from Pixabay
 
#gdprcroatia