Građevinska firma vršila je u Mađarskoj radove na kući fizičke osobe kao vlasnika kuće i naručitelja radova.
Za vrijeme razgovora s vlasnikom kuće je zaposlenik građevinske tvrtke odlučio snimati razgovor bez najave drugoj strani. Naravno, nakon što je vlasnik kuće saznao da su se neki razgovori snimali, obratio se građevinskoj tvrtki i tražio pojašnjenja.
Nije bio zadovoljan odgovorima, pa je otvorio slučaj pri nadzornom tijelu za zaštitu podataka.
Epilog je bio očekivan, a građevinska tvrtka je kažnjena iznosom od 700 EUR.
Građevinska tvrtka se opravdavala da je povremeno snimanje u interesu samog vlasnika kuće, radi prikupljanja dokaza o informacijama i uputama u vezi radova u kući, s obzirom da su iskusili slučajeve da vlasnici kuća nisu bili dobro informirani od strane radnika o karakteru radova u kući, unatoč tome što je sve bilo zapisano u radnom nalogu.
Nadzorno tijelo je utvrdilo da bi možda i ovakvo opravdanje građevinske tvrtke imalo smisla, ali s obzirom da su svi radovi definirani u radnom nalogu ovjerenom s obje strane, nema nikakvog temelja dodatno snimati razgovore.
Štoviše, tijekom razgovora mogu se otkrivati i drugi aspekti privatnosti sugovornika i drugi osobni podaci koji nemaju nikakve veze sa samim radovima.
Nadzorno je tijelo jasno naglasilo da se prilikom prikupljanja osobnih podataka, osim što moraju biti prikupljani u jasne, specifične i zakonite svrhe, mora voditi briga o minimiziranju opsega prikupljenih podataka, što audio snimka pored radnog naloga definitivno ne ispunjava.
Audio snimka predstavlja prekomjerno prikupljanje osobnih podataka i nije razmjerna svrhi.
Sve u vezi radova se moglo staviti na papir i dati na ovjeru obje strane.
Slično se događa i u nekim organizacijama koje radi vođenja zapisnika sa sastanka vrše audio ili video snimanje, što je definitivno prekomjerno.
Više o slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=NAIH_(Hungary)_-_NAIH-2801-17-2022_(NAIH-8701/2021)&mtc=today
Image by rawpixel.com on Freepik
#gdprcroatia
