AZOP je javno objavio stajalište na temu iz naslova:
https://azop.hr/predstavlja-li-obrada-osobnih-podataka-s-biometrijske-osobne-iskaznice-obradu-biometrijskih-osobnih-podataka/
Izdvajamo:
Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci znače svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U točci 14. propisano je kako biometrijski podaci znače da su to osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim obilježjima, fiziološkim obilježjima ili obilježjima ponašanja pojedinca koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su fotografije lica ili daktiloskopski podaci.
Također ističemo i primjenu članka 22. stavka 2. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ br. 42/18) u kojemu je propisano kako je u privatnom sektoru pravni temelj za obradu biometrijskih podataka ispitanika radi sigurnog identificiranja korisnika usluga izričita privola takvog ispitanika dana u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka.
Uzimajući u obzir navode iz Vašeg upita kao i gore navedeni normativni okvir, u nastavku se može navesti kako se o biometrijskoj obradi osobnih podataka može govoriti u onim slučajevima kada se npr. putem posebnih fizioloških obilježja (šarenica oka, otisci papilarnih linija i sl.) putem IT sustava te matematičkih algoritama trenutačno postiže nedvojbena identifikacija pojedine fizičke osobe te je za obradu takvih osobnih podataka u privatnom sektoru nužno ishoditi izričitu privolu ispitanika.
U odnosu na osobnu iskaznicu ističemo kako ista sadrži biometrijske podatke unutar „čipa“ koji se nalazi skriven na osobnoj iskaznici te se isključivo njegovim očitanjem od strane nadležnih državnih tijela pristupa identifikaciji fizičke osobe te posljednično njezinim biometrijskim podacima.
No, isto tako je nužno za naglasiti kako osobna iskaznica, sama po sebi, ne predstavlja biometrijski podatak, a osobito ga ne predstavlja u slučaju kada npr. poslodavaci prikupljaju preslike osobnih iskaznica zaposlenika (ukoliko za to postoji osnova iz članka 6. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka).
#gdprcroatia
