Nama je ovaj slučaj nezamisliv, ali u stvarnosti se može i dogoditi, kao što se dogodio u Španjolskoj.
Tvrtka je uvela nadzor zaposlenika u svrhe praćenja učinkovitosti njihova rada i nakon šti su uočili prijevarno ponašanje zaposlenika u snimkama videonadzora, započeli su i s prikupljanjem audio snimki zaposlenika.
Jednu od audio snimki jednog zaposlenika s klijentom izvan radnog vremena je tvrtka smatrala neprimjerenom s obzirom na sadržaj konverzacije i dala je otkaz tom zaposleniku.
Naravno, bivši zaposlenik je tužio svog donedavnog poslodavca, između ostalog i zbog nezakonitog audio praćenja radnog prostora.
Poslodavac je tvrdio da su svi zaposlenici bili upoznati s mjerama nadzora i da postoji mogućnost i audio snimanja, ali je utvrđeno da je poslodavac samo naveo mogućnost aktiviranja audio snimanja.
Nadzorno tijelo je utvrdilo da ovakvo praćenje zaposlenika na radnom mjestu nije razmjerno svrhi, uz naglasak da se mora poštivati dignitet zaposlenika i njihova privatnost na radnom mjestu.
Također su utvrdili da poslodavac nije ni na koji način dokazao da je audio snimanje bilo neophodno za željene svrhe praćenja rada zaposlenika i da nije postojao valjani legitimni interes poslodavca za audio snimanje.
Slučaj je završio malom kaznom od 6.000 EUR jer se radilo o tvrtki od samo jednog zaposlenog, a otkaz je proglašen ništavnim.
U RH je ovo područje posebno regulirano Zakonom o zaštiti na radu, gdje se u članku 43. definira slijedeće:
Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu
Članak 43.
(1) Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
(2) Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.
(3) Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.
(4) Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća.
(5) Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka u skladu s provedbenim propisima donesenima na temelju općeg propisa o radu.
(6) Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima.
(7) Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane ovim člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama.
(8) Odredbe ovoga članka o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.
U navedenim dozvoljenim svrhama nema ni traga praćenju učinkovitosti zaposlenika, ali postoji mogućnost praćenja radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.
Više o slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS-00188-2022&mtc=today
Photo by fauxels from Pexels
#gdprcroatia
