To znači da su postupci očitanja i pohrane podataka s brojila u režimu GDPR-a.
Cijeli slučaj započeo pri bavarskom sudu započeo je očekivanom dvojbom zašto bi se stanje brojila na vodomjeru smatralo osobnim podatkom, ako se vodomjerom mjeri potrošnja za određenu stambenu jedinicu, kuću ili stan, u kojima može živjeti i više osoba.
Sud se u svom stajalištu i obrazloženju pozvao na definiciju osobnih podataka iz članka 4. GDPR-a, koja kaže da su to svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Sud je zaključio da, čak i u slučaju da u jednoj stambenoj jedinici živi više osoba, se redovitim očitanjem brojila uz malo dodatnih informacija o stanarima može doći do određenih zaključaka o načinu života i potrošačkim navikama pojedinaca u toj stambenoj jedinici.
Posebice je to istaknuto u slučaju praćenja potrošnje daljinski putem elektroničkih uređaja koji mogu s bitno većom frekvencijom očitavati stanje brojila i stvarati konkretnije zaključke o stanarima, uključujući i vremena potrošnje vode u određeno vrijeme dana ili noći.
Rekli bismo da se iz takvih frekventnih očitanja može prepoznati ima li u stanu pojedinaca koji se učestalo i redovito bude noću radi posjeta sanitarnom dijelu stambenog prostora.
Da bude stvar zanimljivija, temeljem ovih zaključaka je bavarski sud utvrdio i da praćenje potrošnje vode u uredu također spada u obradu osobnih podataka.
Više o slučaju iz Njemačke:
https://gdprhub.eu/index.php?title=VGH_M%C3%BCnchen_-_4_BV_21.2328&mtc=today
Image by delo from Pixabay
#gdprcroatia
