Ovakve pogreške se prečesto događaju u pravilu kod jedinica lokalne i regionalne uprave, ustanova i ostalih tijela javne vlasti.
Štoviše, ovakve pogreške su često javno vidljive na web stranicama i otkrivaju da organizacija ne poznaje GDPR niti propise u području prava na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje RH je u svom javno objavljenom mišljenju jasno utvrdio da se podnositelju zahtjeva za pristupom informacijama može djelomično odobriti pristup informacijama primjenom odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavom natječajne dokumentacije iz koje su vidljiva imena i prezimena izabranih kandidata te njihove kvalifikacije i radno iskustvo kao i činjenica posjedovanja traženih potvrda i isprava, jer će izabrane osobe biti plaćene iz javnih sredstava, a da bi dostava drugih osobnih podataka tih osoba predstavljala nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.
U odnosu na podatke o imenu i prezimenu te natječajnoj dokumentaciji kandidata koji su bili u evaluacijskom postupku slijedom predmetnog javnog poziva ne preteže javni interes za dostupnošću navedenih informacija, s obzirom da te osobe nisu bile izabrane i neće biti plaćene iz javnih sredstava.
https://pristupinfo.hr/informacija-o-neizabranim-kandidatima-u-natjecajnom-postupku-za-zaposljavanje-u-tijelima-javne-vlasti-nije-informacija-od-javnog-interesa/
Takvim se postupanjem krši i GDPR.
Ali ne samo iz razloga što je tako AZOP lijepo napisao u svom javno objavljenom stajalištu:
https://azop.hr/objava-osobnih-podataka-kandidata-u-natjecajnom-postupku/
kojim daje uputu da se umjesto javne objave osobnih podataka kandidata pošalju izravni mailovi ili pošta kandidatima o terminima testiranja ili intervjua ili na način da se raspored testiranja provodi uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite, primjerice: navodeći prvo slovo prezimena kandidata po abecednom redoslijedu i sl.
Moramo biti svjesni da postoje kandidati koji ne žele da njihov trenutni poslodavac sazna da se kandidira za radno mjesto kod drugog poslodavca.
Situacija u kakvoj se takav kandidat može naći je vrlo nezgodna za kandidata koji ne bude izabran, a istovremeno ga njegov sadašnji poslodavac može početi promatrati drugim očima, pa i temeljem određene "nelojalnosti" kazniti ga ili prebaciti na drugo radno mjesto, što može dovesti i do financijskog gubitka.
Može doći i do štete na ugled tog pojedinca, nakon što ne bude izabran, ili narušavanja njegovih odnosa i u privatnom i poslovnom životu.
U takvim slučajevima kandidat trpi materijalnu i nematerijalnu štetu, uzrokovanu nezakonitom javnom objavom njegovih osobnih podataka na web stranicama organizacije koja je otvorila javni natječaj.
Photo by Andrea Piacquadio from Pexels
