EU je u sklopu donošenja regulatornog paketa zakona i strategija upravljanja digitalnim uslugama donijela Akt o digitalnim tržištima - Digital Markets Act, kojim nameće brojnim globalnim tehnološkim gigantima opsežne i strateške obveze.
Na udaru su društvene mreže, tražilice, web browseri, cloud provideri, operativni sustavi, messaging platforme i praktički sve što danas čini naše svakodnevno digitalno okruženje.
Aktom o digitalnim tržištima uvode se pravila za platforme koje djeluju kao „nadzornici pristupa” ili "gatekeeperi" u digitalnom sektoru.
Riječ je o platformama koje imaju znatan utjecaj na unutarnje tržište, koje poslovnim korisnicima služe kao važna točka pristupa njihovim krajnjim korisnicima te koje imaju, ili se može predvidjeti da će imati, čvrst i trajan položaj na tržištu.
Takve se platforme zbog svoje tržišne moći mogu naći u poziciji da djeluju kao privatni regulatori te da postanu uska grla između poduzeća i krajnjih korisnika.
Cilj je Akta o digitalnim tržištima spriječiti nadzornike pristupa da poduzećima i krajnjim korisnicima nameću nepoštene uvjete te osigurati otvorenost bitnih digitalnih usluga. Nadzornici pristupa morat će, među ostalim, poduzeti sljedeće mjere: krajnjim korisnicima omogućiti jednostavno otkazivanje pretplate na osnovne usluge platforme ili deinstalaciju prethodno instaliranih osnovnih usluga platforme; omogućiti zaustavljanje zadane instalacije softvera uz operativni sustav; pružati podatke o uspješnosti oglašavanja i informacija o cijenama oglasa; omogućiti razvojnim programerima upotrebu alternativnih sustava plaćanja unutar aplikacije te krajnjim korisnicima preuzimanje aplikacija iz trgovine alternativnih aplikacija.
Zajedničkim pravilima za cijelo jedinstveno tržište potaknut će se inovacije, rast i konkurentnost te olakšati rast manjih platformi, malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih poduzeća koja će imati jedinstven i jasan okvir na razini EU-a.
Na koga će se primjenjivati Akt o digitalnim tržištima?
Akt o digitalnim tržištima primjenjivat će se samo na poduzeća za koja se, u skladu s objektivnim kriterijima iz prijedloga, utvrdi da su „nadzornici pristupa”. Riječ je o poduzećima koja imaju posebno važnu ulogu na unutarnjem tržištu zbog svoje veličine i važnosti kao pristupnih točaka preko kojih poslovni korisnici dopiru do svojih klijenata.
Preduvjet je da se ta poduzeća identificiraju kao nadzornici pristupa barem za jednu od tzv. „osnovnih usluga platforme” iz Akta o digitalnim tržištima (kao što su internetske tražilice, usluge društvenih mreža, trgovine aplikacijama, određene usluge razmjene poruka, virtualni pomoćnici, internetski preglednici, operativni sustavi i usluge internetskog posredovanja). Jedno poduzeće može se smatrati nadzornikom pristupa za nekoliko osnovnih usluga platforme.
Konkretno, tri su glavna kumulativna kriterija zbog kojih se na određeno poduzeće primjenjuje Akt o digitalnim tržištima:
- Veličina koja utječe na unutarnje tržište: pretpostavlja se da je to slučaj ako je poduzeće u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) u svakoj od tri posljednje tri financijske godine ostvarilo godišnji prihod jednak ili veći od 7,5 milijardi EUR ili ako je njegova prosječna tržišna kapitalizacija ili jednakovrijedna poštena tržišna vrijednost iznosila najmanje 75 milijardi EUR u posljednjoj financijskoj godini te pruža usluge osnovne platforme u najmanje tri države članice;
- Kontrola nad važnim portalom na kojem poslovni korisnici dolaze u kontakt s krajnjim korisnicima: smatra se da je to slučaj ako poduzeće upravlja osnovnom platformom s više od 45 milijuna aktivnih mjesečnih krajnjih korisnika s poslovnim nastanom ili koji se nalaze u EU-u i s više od 10 000 aktivnih godišnjih poslovnih korisnika s poslovnim nastanom u EU-u u posljednjoj financijskoj godini;
- Čvrst i trajan položaj: pretpostavlja se da je to slučaj ako je poduzeće ispunilo druga dva kriterija u svakoj od posljednje tri financijske godine.
Poduzeće koje ispunjava navedene kriterije smatra se nadzornikom pristupa, ali to može osporiti i podnijeti obrazložene argumente kako bi dokazalo da, unatoč tome što je doseglo sve pragove, zbog iznimnih okolnosti ne bi se trebalo smatrati nadzornikom pristupa.
Nadzornici pristupa imat će dodatnu odgovornost da postupaju na način kojim se osigurava otvoreno i pravedno internetsko okruženje za poduzeća i korisnike koje je otvoreno svim inovacijama, odnosno da ispunjavaju konkretne obveze utvrđene u nacrtu zakonodavstva.
U skladu s Aktom o digitalnim tržištima poduzeća za koja je utvrđeno da su nadzornici pristupa morat će provoditi određene poslovne prakse, a neke poslovne prakse bit će im zabranjene. Stoga će morati proaktivno provoditi određene prakse koje tržišta čine otvorenijima i konkurentnijima te će se istodobno suzdržavati od nepoštenog ponašanja, kako je definirano u zakonodavstvu na temelju dosadašnjeg iskustva na tržištu, među ostalim i na temelju predmeta u području tržišnog natjecanja.
Na temelju konačnog dogovora suzakonodavaca Akt o digitalnim tržištima primjenjivat će se na deset osnovnih usluga platforme:
- usluge internetskog posredovanja
- internetske tražilice
- usluge internetskih društvenih mreža
- usluge platforme za razmjenu videozapisa
- brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge
- operativni sustavi
- usluge računalstva u oblaku
- usluge oglašavanja
- internetski preglednici
- virtualni pomoćnici.
Primjeri praksi koje su nisu dopuštene nadzornicima pristupa:
- zabrana korištenja podataka poslovnih korisnika kad se nadzornici pristupa natječu s njima na vlastitoj platformi
- zabrana rangiranja proizvoda ili usluga nadzornika pristupa na povoljniji način u usporedbi s proizvodima trećih strana
- zabrana da se programerima aplikacija uvjetuje upotreba određene usluge nadzornika pristupa (npr. platni sustavi ili pružatelji identiteta) kako bi se pojavili u trgovinama aplikacija nadzornika pristupa
- zabrana praćenja krajnjih korisnika izvan osnovne usluge platforme nadzornika pristupa radi ciljanog oglašavanja bez njihove stvarne privole.
Konačnim političkim dogovorom nadzornicima pristupa koji pružaju usluge platforme za razmjenu poruka utvrđuje se obveza interoperabilnosti osnovnih funkcija.
Interoperabilnost određenih osnovnih funkcija (npr. tekstualnih poruka između dvaju pojedinačnih korisnika) mora se osigurati od stupanja na snagu Akta o digitalnim tržištima, a složenije funkcije uvodit će se postupno i moraju biti dostupne u roku od dvije godine (npr. skupne tekstualne poruke) odnosno četiri godine (npr. audio i videopozivi između dvaju pojedinačnih korisnika ili skupina krajnjih korisnika) od trenutka kad se za određeno poduzeće utvrdi da je nadzornik pristupa.
Konačnim dogovorom osigurava se obveza pružanja pravednih, razumnih i nediskriminirajućih općih uvjeta za ciljani pristup trgovinama aplikacija, internetskim tražilicama i uslugama internetskih društvenih mreža.
Aktom o digitalnim tržištima ne dovodi se u pitanje Direktiva o autorskim pravima i njezino prenošenje u pravo država članica. U skladu s Aktom o digitalnim tržištima nadzornici pristupa svoje će opće uvjete pristupa morati oblikovati na pravedan, razuman i nediskriminirajući način te ih objaviti.
Osim toga, u slučaju spora s poslovnim korisnicima o primjeni tih općih uvjeta nadzornici pristupa morat će ponuditi alternativni mehanizam rješavanja sporova.
Ako nadzornik pristupa ne poštuje pravila, Komisija mu može izreći novčane kazne u iznosu do 10 % njegova ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini ili 20 % u slučaju ponovnih povreda te periodične penale u iznosu do 5 % njegova ukupnog dnevnog prometa na svjetskoj razini.
U slučaju sustavnih povreda Komisija može odrediti dodatne korektivne mjere.
Zar se ta pitanja ne mogu riješiti provedbom postojećeg prava tržišnog natjecanja?
Aktom o digitalnim tržištima dopunjuje se provedba prava tržišnog natjecanja na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Novim pravilima ne dovodi se u pitanje provedba propisa EU-a o tržišnom natjecanju (članaka 101. i 102. UFEU-a) ni nacionalna pravila o tržišnom natjecanju u pogledu jednostranog postupanja.
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/QANDA_20_2349
