Posljednjih 15 godina policijske snage u potrazi za kriminalcima u Europi bile su u mogućnosti razmjenjivati otiske prstiju, podatke o DNK-u i detalje o vlasnicima vozila. Ako dužnosnici u Francuskoj sumnjaju da je netko koga traže u Španjolskoj, mogu zatražiti od španjolskih vlasti da provjere otiske prstiju protiv njihove baze podataka. Sada europski zakonodavci namjeravaju uključiti milijune fotografija lica ljudi u ovaj sustav - i omogućiti da se prepoznavanje lica koristi u do sada nezabilježenom opsegu.

Širenje prepoznavanja lica diljem Europe uključeno je u šire planove za „modernizaciju” rada policije diljem kontinenta i obuhvaćeno je prijedlozima za razmjenu podataka Prum II. Detalji su prvi puta objavljeni u prosincu, ali kritike europskih regulatora podataka postale su oštrije posljednjih tjedana, budući da je pun utjecaj planova razjašnjen.

Prum II planira značajno povećati količinu informacija koje se mogu dijeliti, potencijalno uključujući fotografije i informacije iz vozačkih dozvola. U prijedlozima Europske komisije također se navodi kako će policija imati veći „automatizirani” pristup informacijama koje se razmjenjuju. Zastupnici kažu kako to znači da će policija diljem Europe biti u stanju blisko surađivati, a europska agencija za provedbu zakona Europol imat će „snažniju ulogu”.

Prum II omogućava primjenu retrospektivnog prepoznavanja lica. To znači da policijske snage mogu usporediti zapise sa sustava video nadzora, fotografije iz društvenih medija, ili fotografije s mobilnih telefona žrtava nekog kaznenog dijela. Tehnologija se razlikuje od sustava prepoznavanja lica uživo, koji su često povezani s kamerama u javnim prostorima, o čemu EU zadržava negativan stav.

Dokumenti o platformi Prum II, koji datiraju iz travnja 2021. godine, kada su prvi puta razmotreni planovi, pokazuju ogroman broj fotografija lica koje zemlje imaju. Mađarska ima 30 milijuna fotografija, Italija 17 milijuna, Francuska 6 milijuna, a Njemačka 5,5 milijuna, pokazuju dokumenti. Te slike mogu uključivati osumnjičenike, one osuđene za zločine, tražitelje azila i „neidentificirana mrtva tijela”, a dolaze iz više izvora u svakoj zemlji.

„Razmjenjivat će se samo slike lica osumnjičenih ili osuđenih kriminalaca”, izjavio je glasnogovornik Europske komisije, ukazujući na vodič o načinu funkcioniranja sustava. „Neće biti podudaranja prikaza lica s općom populacijom”.

 

Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS, European Data Protection Supervisor), koji nadzire usklađenost tijela EU s regulatornim okvirom zaštite osobnih podataka, kritizirao je planiranu ekspanziju programa Prum, koja bi mogla potrajati nekoliko godina.

„Automatsko pretraživanje prikaza lica nije ograničeno samo na ozbiljna kaznena djela, već se može provesti za sprječavanje, otkrivanje i istragu svih kaznenih djela, čak i sitnih kaznenih djela”, izjavio je početkom ožujka Wojciech Wiewirowski iz EDPS-a.

Wiewirowski je kazao kako bi u prijedloge trebalo zapisati više zaštitnih mjera kako bi se osigurala zaštita prava ljudi na privatnost. Glasnogovornica Europske komisije potvrđuje da će Komisija svakako uzeti u obzir mišljenje EDPS-a, posebice prilikom rasprave i usklađivanja teksta zakona između Europskog parlamenta i Vijeća.


Izvor:

https://www.wired.co.uk/article/europe-police-facial-recognition-prum

 

Photo from Pixabay