Tek su se stišali dojmovi nakon kazne od 940.000 kuna koju je AZOP izrekao poslovnom subjektu
https://www.biconsult.hr/gdprcroatia/1857-azop-izrekao-kaznu-od-940-000-kuna-zbog-izostanka-davanja-snimke-video-nadzora-pojedincu-na-njegov-zahtjev-za-pristupom-osobnim-podacima
zbog odbijanja davanja kopije snimke osobi koja je bila obuhvaćena video nadzorom, donosimo usporediv slučaj iz Rumunjske iz poznatog trgovačkog lanca koji je rezultirao "simboličnom" kaznom od 2.000 EUR:
https://gdprhub.eu/index.php?title=ANSPDCP_(Romania)_-_Fine_against_Kaufland_Rom%C3%A2nia&mtc=today
Da ponovimo gradivo:
Članak 15. GDPR-a daje besplatno pravo svakom od nas da, ako mislimo da smo bili obuhvaćeni video nadzorom, zatražimo uvid i kopiju te snimke.
Ali nije to tako jednostavno za poslovni subjekt koji je uveo video nadzor.
Ukoliko se na snimci nalaze i druge osobe, taj subjekt, odnosno, voditelj obrade ne smije dati takvu snimku podnositelju zahtjeva prije npr. "zamagljivanja" ("blurring") ostalih osoba na snimci. Mora sakriti identitet ostalih osoba.
Samo odbijanje zahtjeva za kopijom snimke ne smije biti utemeljeno na činjenici da se na snimci nalaze i druge osobe. Mora se moći dokazati da tehnološki nismo u mogućnosti "zamagliti" druge osobe.
Najveće je pitanje na koji način uopće možemo identificirati i usporediti osobu na snimkama s osobom koja podnosi zahtjev, s obzirom da moramo biti sigurni da uvid u snimku dajemo upravo osobi sa snimke.
Budimo realni, osim video zapisa ne postoje neki drugi identificirajući osobni podaci.
Podnositelj zahtjeva trebao bi dati informacije o datumu i vremenu snimke i lokaciji kretanja radi pronalaženja traženih snimki. Pri tom ga ne možemo tražiti prekomjerne podatke, kao npr. kopiju osobne iskaznice.
Bolje ga je pitati kako je bilo odjeven ili neke druge karakteristične detalje koji se jednoznačno mogu provjeriti na snimci.
Photo by GDPR Croatia
