Šaljemo li osobne podatke u excell tablicama emalom?
Koliko nas samo to radi svakodnevno?
Jel prije toga zaštitimo te excellice od neovlaštenog pristupa ili krađe osobnih podataka?
Jel znamo kako ih zaštititi ili kriptirati?
To su pitanja koja se sad zasigurno pita vodstvo građevinske tvrtke u Nizozemskoj, čiji je zaposlenik emailom slao nekrirptiranu excell tablicu punu osobnih podataka 1.100 osoba.
Građevinska tvrtka prikupila je interese 1.100 osoba zainteresiranih za kupnju kuće u budućem kvartu, i pri tom su dali svoje ime i prezime, datum rođenja, email adresu i telefonski broj, godišnji dohodak i koliki iznos hipoteke im je prihvatljiv.
Međutim, zaposlenik tvrtke je u jednom trenutku svima njima pogreškom poslao excell datoteku emailom sa svim osobnim podacima, bez ikakve lozinke, zaštite ili enkripcije.
Naravno, odmah se našao jedan od primatelja excell tablice sa zahtjevom za naknadom štete, kojeg je tvrtka ignorirala, pa je slučaj dospio na sud, koji je po analizi stvarne materijalne i nematerijalne štete pojedincu odredio iznos naknade od 250 EUR.
Nije neki iznos, zar ne?
No, ako bi svaki od 1.100 pojedinaca dobio isti iznos naknade za štetu, time bismo brzo došli do ukupnog odštetnog zahtjeva od 275.000 EUR.
Toliko je i dobrih razloga da prije slanja osobnih podataka i osjetljivih informacija putem emaila dobro promislimo jesmo li onemogućili pristup neovlaštenim osobama i poduzeli sve mjere da spriječimo otkrivanje osobnih podataka ili osjetljivih poslovnih tajni.
Svi znamo da email nije siguran način prijenosa osjetljivih podataka i da se može presresti od strane zlonamjernih pojedinaca. Nužno je prije slanja osjetljivih informacija i osobnih podataka kriptirati datoteke što boljom enkripcijom i lozinkom, koju s primateljima dijelimo obvezno nekim drugim kanalom, telefonom ili porukom.
Više o temi na:
https://gdprhub.eu/index.php?title=Rb._Rotterdam_-_9435922&mtc=today
Photo by Andrea Piacquadio from Pexels
