Trgovina na Tenerifima je javno objavila na Facebooku i Instagramu fotografije jednog para optužujući ih svojim komentarima uz fotografije da su počinili čak 20 krađa po trgovinama.
Trgovina je kažnjena iznosom od 2.000 EUR zbog kršenja GDPR-a.
Pokušat ćemo pojasniti gdje su se ogriješili.
GDPR nam omogućuje svojom uvodnom izjavom (47), ako smatramo da se određenom aktivnošću pojedinca čini kazneno djelo, prekršaj ili prijevara, da možemo obrađivati osobne podatke počinitelja kao naš valjani legitimni interes, na primjer da snimimo počinjenje.
No, tu snimku nismo ovlašteni javno objavljivati na društvenim mrežama, već je naša dužnost da dokaze o počinjenju određenih nezakonitih djela prijavimo nadležnima, konkretno policiji.
Policija ima ovlasti temeljem Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14 i 70/19), :
- u cilju utvrđivanja identiteta osobe objaviti crtež, snimku ili opis osobe,
- objaviti fotografiju osobe za kojom se traga, te osobe koja o sebi ne može ili ne želi dati istinite podatke i fotografiju mrtvog tijela nepoznate osobe,
- snimati javna mjesta audio – video uređajima radi sprječavanja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja, uz prethodnu javnu objavu namjere snimanja,
- obaviti audio – video snimanje i fotografiranje javnog skupa kad postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja dođe do ugrožavanja života i zdravlja ljudi ili imovine, uz prethodnu javnu objavu namjere snimanja,
- radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih službenika, zvučno i vizualno ili na drugi način snimiti obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti odgovarajućim tehničkim uređajima,
uz mnoge druge ovlasti utvrđene tim zakonom.
Ključ za javne objave od strane policije leži u članku 6. stavku 1. točki e. GDPR-a, kada je obrada osobnih podataka, a time i fotografija i snimki, nužna pri izvršavanju službene ovlasti policije.
Međutim, mi kao pojedinci nemamo valjani zakoniti temelj sjetiti se u bilo kojem trenutku objaviti fotografije i snimke eventualnih počinitelja na društvenim mrežama, na kojima se ovakve objave šire nevjerojatnom brzinom, s obzirom da je neophodno provjeriti istinost i činjenice prije same objave.
Stoga legitimni interes kao pravni temelj ovdje nije primjenjiv, već se takva neprovjerena i ishitrena objava na društvenim mrežama smije izvršiti isključivo temeljem privole optuženih osoba.
Više o španjolskom slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS/00433/2021&mtc=today
Photo by Victoria Borodinova from Pexels
