To se dogodilo u Španjolskoj i u skladu s očekivanjima završilo je kaznom poslodavcu od 10.000 EUR.
Pri tom je nadzorno tijelo naglasilo da se prilikom uvođenja video nadzora mora voditi briga o načelu proporcionalnosti, odnosno, osiguravanju razmjernosti korištenja sigurnosnih kamera s konačnim ciljem koji se želi postići, kao temeljem za usklađenost s pravilima koja donosi GDPR.
Isto tako se mora osigurati da su svi zaposlenici jasno upoznati s karakteristikama i perimetrima kamera, bez skrivanja i muljanja od strane poslodavca.
Na taj način i sami zaposlenici mogu prepoznati je li pokrivanje prostora video nadzorom razmjerno cilju osiguranja imovine i ljudi.
Takav slučaj je apsolutno moguć ukoliko poslodavac nekom svojom čudnom odlukom odluči video nadzorom pokrivati i tzv. privatna područja unutar poslovnih prostora, kao što sui prostori za higijenu, presvlačenje ili za provođenje slobodnog vremena ili pauze.
Jasno je da postavljanje video nadzora u takvim prostorima nema uporišta u samoj legitimnoj svrhi video nadzora.
U Hrvatskoj je ovo područje regulirano putem dva zakona:
1. Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka jasno se zabranjuje video nadzorom pokrivati prostorije za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje
2. Zakonom o zaštiti na radu zabranjeno je postavljanje video nadzora u prostorima za osobnu higijenu i presvlačenje.
Za ljubitelje španjolskog jezika donosimo i puni tekst rješenja nadzornog tijela:
https://www.aepd.es/es/documento/ps-00337-2021.pdf
Photo by Helena Lopes from Pexels
