AZOP je posvetio dio svoje web stranice toj temi na:
https://azop.hr/upute-za-uklanjanje-osobnih-podataka-za-drustevnih-mreza-i-google-a/
naglašavajući pravo na zaborav iz članka 17. GDPR-a.
Temeljem tog prava, svi mi možemo zatražiti od Internet tražilica uklanjanje određenih rezultata pretrage koji uključuju naša imena, kada pravo na našu privatnost nadjačava interes rezultata pretrage u kojima se oni pojavljuju.
Kad podnesemo zahtjev, Google će procijeniti prava pojedinca na privatnost u odnosu na interes javnosti da dobije informaciju i pravo na njenu distribuciju. Prilikom razmatranja zahtjeva, Google će provjeriti da li rezultati pretrage uključuju zastarjele informacije o osobi, kao i da li postoji javni interes za informacijama.
Na primjer, mogu odbiti ukloniti određene informacije o financijskim prijevarama, nesavjesnom radu, kaznenim presudama ili javnom ponašanju dužnosnika.
Svatko od nas ima pravo sukladno članku 17. GDPR-a tražiti brisanje konkretne snimke ili fotografije i prestanak njihovog daljnjeg korištenja u medijima ako nam takve objave ili linkovi u Google tražilici nanose materijalnu ili nematerijalnu štetu i ako ta snimka ili fotografija više nije relevantna s obzirom na svrhe i vrijeme koje je proteklo te je svako prikazivanje takve snimke ili fotografije nezakonito, s obzirom na globalno poznat sudski postupak pred Europskim sudom Costeja vs. Google (C-131/12)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:62012CJ0131&from=EN
No, perspektiva na ovu tematiku bitno se mijenja ako se radi o zahtjevu za brisanjem ili zaboravom osobnih podataka u novinskom članku i internetskoj tražilici kada fizička osoba traži uklanjanje snimaka, fotografija ili drugih osobnih podataka s medijskih objava na internetu koje upućuju na neko kazneno djelo ili optužnicu i objava čega je u općem javnom interesu, posebice ako objavljeni osobni podaci nisu skroz privatne prirode već se odnose i na profesionalni segment života.
Objava članaka u medijima koji uključuju osobne podatke osoba čije otkrivanje ima temelja u slobodi izražavanja i informiranja ima veću snagu od same zaštite njegove privatnosti.
Rezultat je to stajališta španjolskog nadzornog tijela:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_R/00250/2021&mtc=today
Međutim, u takvim slučajevima moraju se uzeti u obzir svi aspekti, posebice, da li daljnja dostupnost rezultata Internet tražilice stvara neželjene učinke na same osobe ili djecu pogođene određenih kaznenim aktivnosti.
Takav slučaj dogodio se u Norveškoj, gdje je sud naložio Googleu da izbriše rezultate vlastite tražilice koji su se odnosili na zlodjela počinjena od strane konkretnog psihijatra i sudskog vještaka. Naime, on je u razdoblju od 20 godina prikupljao i objavljivao fotografije i snimke seksualno zlostavljane djece.
Sud je zauzeo stajalište da postojanje rezultata Google tražilice ima svoju svrhu unatoč odsluženoj zatvorskoj kazni i dužem proteklom vremenu, radi postojanja valjanog legitimnog interesa Googlea i potrebe da te informacije budu dostupne široj javnosti.
Međutim, upravo tako široka dostupnost informacija nanosi štetu zlostavljanoj djeci i njihovim obiteljima, ograničavanjem mogućnosti zapošljavanja i isključenjem iz društva.
Time pravo na privatnost djece i njihovih obitelji nadjačava bilo kakav interes rezultata Google tražilice.
Više o norveškom slučaju:
https://gdprhub.eu/index.php?title=PVN_-_PVN-2021-17_Sletting_av_s%C3%B8ketreff_i_s%C3%B8kemotoren_Google
Photo from Pixabay
