Zaključak je to najnovijeg stajališta AZOP-a objavljenog na stranici:
https://azop.hr/zastita-osobnih-podataka-zaposlenika/
Obrada osobnih podataka radnika u svrhu evidentiranja radnog vremena (podatak o vjeroispovijesti)
Prvenstveno ističemo kako je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje pravnog temelja iz članka 6. dok je za prikupljanje posebnih kategorija osobnih podataka potrebno i postojanje jedne od iznimaka naznačenih u članku 9. stavku 2. Opće uredbe o zaštiti podataka.
Člankom 6. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;
(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Ako je pravni temelj za obradu osobnih podataka pravna obveza voditelja obrade, tada ta pravna osnova mora biti utvrđena u pravu Unije ili pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe, a tom pravnom osnovom mora biti određena i svrha obrade.
Člankom 5. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) određeno je:
- Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
- Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.
- Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.
- Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
Člankom 8. stavkom 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17) određeno je kako evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke:
1) ime i prezime radnika,
2) datum u mjesecu,
3) početak rada,
4) završetak rada,
5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
6) ukupno dnevno radno vrijeme,
7) sate terenskog rada,
8) sate pripravnosti,
9) vrijeme nenazočnosti na radu:
– sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg),
– neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,
– sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,
– sate plaćenih dopusta,
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika,
– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove,
– sate provedene u štrajku,
– sate isključenja s rada (lockout).
Stavkom 2. istog članka predmetnog Pravilnika, određeno je da poslodavac dužan, osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom i slično).
Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 110/19) određeni su blagdani, neradni dani i spomendani u Republici Hrvatskoj.
Člankom 3. Navedenog zakona određeno je kako u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:
– kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana
– kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka
– pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
– pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana.
S tim u vezi, poslodavac ima ovlaštenje tražiti podatak o vjeroispovijesti radnika ako radnik koristi neradni dan u vrijeme vjerskog blagdana.
U odnosu na Vaš upit, svaka obrada osobnih podataka, mora imati pravni temelj u Općoj uredbi za zaštitu podataka kako bi ista bila zakonita.
U konkretnom slučaju, zakonit pravni temelj za obradu postoji u smislu članka 6. stavka 1. točke c), dok je iznimka od načelne zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka sadržana u članku 9. stavku 2. točki b) Opće uredbe o zaštiti podataka.
Zaključno, dodatno napominjemo da čak i u slučaju zakonite obrade osobnih podataka od strane poslodavca potrebno je voditi računa o načelima iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka.
