S jedne strane prikupljaju sve naše narudžbe i kroz duže vrijeme vlastitim algoritmima mogu procjeniti naše prehrambene navike, vrstu omiljene hrane, kvalitetu prehrane, učestalost narudžbi manje zdrave hrane ili alkohola, naše kretanje s lokacijama na koje smo naručivali dostavu, lako mogu zaključiti gdje smo doma ili gdje radimo, radimo li od doma, koliko nas ima u obitelji, donekle i platežnu moć i niz analitičkih podataka o našim uređajima s kojih naručujemo.
No, ono što manje znamo je da takve platforme prate i svoje dostavljače i pri tom obrađuju priličan skup njihovih osobnih podataka, bez obzira bili oni zaposlenici ili vanjski podugovaratelji, primarno sa svrhom praćenja točnosti i kvalitete isporuka, ponašanja prema naručiteljima, rute kretanja, vremena isporuka, izravno sve putem aplikacija na njihovim pametnim uređajima. Neizravno se prikupljaju i podaci o zadovoljstvu naručitelja hrane ophođenjem dostavljača ili kvalitetom dostavljene hrane, čija ocjena da je hrana stigla hladna može značiti da dostavljač nije poštivao pravila dostave, npr. nositi hranu u termo-torbi ili odabrati najbržu rutu.
Svrha prikupljanja i obrade svih tih podataka je, osim praćenja kvalitete usluge restoranima i naručiteljima, i praćenje kvalitete pojedinih dostavljača. Ima definitivno smisla.
Ali o takvom postupanju s osobnim podacima svi pojedinci moraju biti informirani.
Mi kao naručitelji informirani smo kroz Pravila privatnosti unutar aplikacije i na webu te platforme kojom naručujemo, i moramo priznati proučavanjem tih pravila za aplikacije dostupne u Hrvatskoj, imamo veliku zamjerku jer su pravila pisana na engleskom i španjolskom, dok je baza korisnika primarno naša domaća. Tu se krši načelo transparentnosti. Možda je i nebitno jer ih nitko ne čita, zar ne?
S druge strane dostavljači moraju biti informirani putem drugih kanala o tome kako se postupa s njihovim podacima.
U suprotnom može doći i do kazne od 2.6 milijuna EUR kakav slučaje je bio u Italiji.
Nisu na primjeren način informirali svoje dostavljače o načinu kako ih prate putem aplikacije, uključujući kvalitetu i brzinu usluge, prikupljene ocjene i dojmove naručitelja hrane, a posebice ih nisu upoznali s automatskim algoritmima temeljem kojih se pojedini dostavljači ocjenjuju.
Tu je važno uočiti rizik da pojedini dostavljač dobije lošu ocjenu naručitelja pukom pogreškom naručitelja, krivim klikom u aplikaciji, a nadzorna tijela su utvrdila da je mogućnost pogreške zaista i postojala, čime su i evaluacije dostavljača moguće bile pogrešne.
GDPR nalaže da se mora osigurati davanje određenih informacija pojedincu, koji je predmetom automatizirane obrade, i osigurati pravo na ljudsku intervenciju, pravo na izražavanje vlastitog stajališta, na dobivanje pojašnjenja automatizirane odluke donesene nakon takve procjene, kao i pravo na osporavanje odluke.
Upravo je bit toga da dostavljač mora moći prigovoriti na ocjenu koju je dobio automatiziranim putem, posebice ako platforma i algoritam pružaju mogućnost pogreške.
Štoviše, digitalna je platforma prema GDPR-u bila obvezna provesti odgovarajuće mjere kako bi se posebno osiguralo da budu ispravljeni čimbenici koji dovode do netočnosti u osobnim podacima i da se rizici od pojave pogrešaka svedu na minimum, te osobne podatke osigurati na način kojim se uzima u obzir potencijalne rizike za interese i prava pojedinaca i kojim se, među ostalim, sprečavaju diskriminacijski učinci na pojedince.
Rezultat ovih neusklađenosti s GDPR obvezama dovodio je pojedine dostavljače u situaciju da su zbog pogrešno zaključenih evaluacija bili zakinuti za daljnje dostave hrane.
Da bude stvar "kompletna", digitalna platforma je ignorirala obvezu provođenja DPIA postupka (Data Protection Impact Assessment ili Procjena učinka na zaštitu podataka) i obvezu imenovanja Službenika za zaštitu podataka te pripadajuće evidencije aktivnosti obrada.
Više o temi:
https://www.tellerreport.com/news/2021-07-06-privacy--riders-discriminated-by-algorithms--fine-of-2-6-million-to-foodinho.BkuG5Bbpu.html
Photo by MART PRODUCTION from Pexels
