Prenosimo kvalitetan i čitljiv članak iz stručnih medija koji se bave temom kibernetičke sigurnosti i svakako preporučamo pročitati ga, uz našu slobodnu interpretaciju:
1. NE SMIJEMO KORISTITI ISTE LOZINKE ZA VIŠE RAČUNA
Osim nužnosti korištenja složenih dužih lozinki koje sadrže velika i mala slova i brojke te posebne znakove bez korelacije s imenima ili podacima ili datumima rođenja povezivim s našim privatnim ili poslovnim životom, od ključnog je značaja da ne koristimo istu lozinku za npr. Facebook i Twitter ili LinkedIn.
Vrlo često na GDPR prenosimo informacije da je došlo do hakerskog napada na neku od društvenih mreža ili aplikacija, prilikom kojih su ukradene i lozinke.
Hakeri u posjedu ukradenih lozinki vrlo brzo provjeravaju omogućavaju li iste ulazak i u račune drugih društvenih mreža, koristeći isto, već provaljeno, korisničko ime.
2. AKTIVIRAJMO 2FA ODMAH
Trebamo i moramo koristiti 2FA (dvo-faktorsku autentifikaciju) ili MFA (multi-faktorsku autentifikaciju) kojom se provjerava autentičnost vlasnika računa kao dodatni je sloj zaštite kako bi se osiguralo da korisnici koji pokušavaju dobiti pristup nekom računu, aplikaciji, društvenoj mreži, portalu i sl. budu zaista oni za koje kažu da jesu.
Prvo se unose korisničko ime i lozinka. Zatim, umjesto da odmah imamo puni pristup računu, moramo dati još jedan dio informacija – npr. kod.
Taj kod možemo dobiti putem tekstualnih poruka ili pomoću specijalizirane aplikacije za provjeru autentičnosti koju instaliramo na mobilnom uređaju.
Uglavnom, zaštitni kod dolazi nama na mobilni uređaj kojeg samo mi imamo.
Time smo dobro zaštićeni od ulaska nepozvanih osoba na naše račune i u realnom smo vremenu informirani o pokušaju nepoznate osobe da koristeći našu lozinku započne raditi nam štetu na društvenim mrežama, nekoj web trgovini ili bankovnom računu.
3. POGLEDAJMO KAKO IZGLEDA NAŠ JAVNO DOSTUPAN PROFIL
Provjerimo jesmo li pretjerali s javnom objavom niza osobnih podataka i vrlo privatnih informacija o nama i treba li cijeli svijet vidjeti sve te podatke, detalje, fotografije, snimke ili lokacije kretanja?
Ako javno objavimo email adresu, prilično je izvjesno da istu koristimo kao korisničko ime na nekim društvenim mrežama ili aplikacijama, zar ne?
Ako javno objavimo datum rođenja, ne izlažemo li dio svoje lako pamtljive lozinke, jer iskustvo nas uči da se datum rođenja vrlo često koristi u brojčanom dijelu lozinki.
Ako pak javno objavimo mobilni broj, može nam se dogoditi phishing pokušaj zlonamjernika na Whatsappu ili sličnim messaging aplikacijama.
Naravno, nipošto ne smijemo dijeliti podatke o bankovnim karticama, lozinke ili kućne adrese.
4.JESMO LI TAGIRANI U NEKIM NEŽELJENIM FOTOGRAFIJAMA?
Kad nas netko od prijatelja prilikom objave neke fotografije tagira, mi biramo hoćemo li dozvoliti objavu takve fotografije na našem profilu.
Vrlo često nam se tagiranje na prvu svidi, ali možda nismo svjesni što ta fotografija otkriva o nama, što se nalazi u našoj okolini i odaje li fotografija neki detalj koji ne bismo željeli da javnost ili poslodavac vidi.
5. REVIDIRAJMO POPIS NAŠIH "PRIJATELJA"
Kad smo posljednji put pogledali listu naših prijatelja na Facebooku ili Instagramu?
Jel ih sve poznajemo ili se jednostavno ne možemo sjetiti tko je ta ili taj?
Kako znamo da se iza takvog profila ne krije zlonamjerna osoba nepoznatog identiteta koja prati svaku našu objavu i kretanje?
Ovo posljednje se posebno odnosi na našu djecu i poziv je roditeljima da zajedno s djecom prođu listu prijatelja i poznaje li ih naše dijete.
Više o temi na:
https://www.bitdefender.com/blog/hotforsecurity/5-common-privacy-and-security-mistakes-youre-making-on-social-media/
