Već smo nekoliko puta pisali o toj temi kao što smo i prenosili stajališta AZOP-a:

https://www.biconsult.hr/gdprcroatia/1352-poslodavac-nema-pravni-temelj-na-osnovu-kojeg-bi-zahtijevao-od-radnika-potvrdu-o-cijepljenju

 

No, sada prenosimo detaljnu analizu po zemljama EU koju je izradila renomirana konzultantska tvrtka Covington koja vodi i globalno prepoznati portal Inside Privacy s kojeg vam povremeno prenosimo novosti.

Pokušat ćemo u sažetim crtama prenijeti glavne rezultate njihove analize.

Uvođenjem programa COVID-19 cijepljenja diljem EU poslodavci se suočavaju s pitanjima o tome jel im zakonski dopušteno pitati zaposlenike o njihovom statusu cijepljenja i, ako jest, o tome kako se takvi podaci mogu koristiti.

Poslodavci možda žele znati informacije o statusu cijepljenja svojih zaposlenika kako bi udovoljili njihovoj općoj obvezi da osiguraju sigurne i zdrave uvjete na radnom mjestu i minimiziraju rizik izloženosti zaposlenika COVID-19 zarazom. To otvara pitanje prava na privatnost i prava na zaštitu osobnih podataka u skladu s GDPR jer podatak o statusu cijepljenja zaposlenika spada u posebne kategorije osobnih podataka koji se odnosi na zdravlje pojedinaca i općenito je zabranjena obrada takvih podataka prema članku 9. stavku 1. GDPR-a. Ova kategorija podliježe strožim mjerama zaštite podataka zbog osjetljivosti i vrlo privatne prirode podataka i može se obrađivati samo u iznimnim slučajevima iz članka 9. stavka 2. GDPR-a.

 

Različita stajališta diljem Europe

Nekoliko zemalja, uključujući Belgiju, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku i Irsku, izdalo je smjernice u kojima se navodi da poslodavcima nije dopušteno pitati zaposlenike o njihovu statusu cijepljenja jer za to ne postoji valjana pravna osnova.

U nekim zemljama, kao što su Nizozemska i Italija, ako zaposlenici otkriju informacije koje se odnose na njihov status cijepljenja liječnicima medicine rada, liječnik može biti ovlašten obrađivati zdravstvene podatke u određenim okolnostima, ali će biti obvezan obvezati se na povjerljivost i stoga te informacije ne može objaviti poslodavcu.

Nasuprot tome, druge zemlje kao što su Austrija, Finska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina  dopuštaju poslodavcu prikupljanje zdravstvenih podataka od zaposlenika u mjeri u kojoj su informacije potrebne kako bi se osigurala sigurnost radnog mjesta tj. kako bi se spriječilo širenje zaraze na radnom mjestu u skladu s iznimkom iz članka 9. stavku 2. točke b) GDPR-a, koji dopušta obradu zdravstvenih podataka „u svrhu izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području zapošljavanja”.

 

Nužnost i proporcionalnost

Sve mjere poduzete kako bi se osigurala sigurnost radnog mjesta moraju biti nužne i proporcionalne, uz uvjet da ne postoje manje invazivne alternativne mjere za postizanje iste svrhe. Španjolske smjernice upućuju na to da se informacije mogu koristiti samo u skladu sa španjolskim Zakonom o zapošljavanju, kojim se poslodavcima zabranjuje uporaba tih informacija za diskriminaciju zaposlenika koji odbijaju biti cijepljeni. To je u skladu s temeljnim odrednicama tijela EU da osiguraju nediskriminaciju između cijepljenih i necijepljenih osoba.

Za obradu podataka o cijepljenju moguće iznimke od zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a uključuju pristanak i nužnost za sigurnost određenih profesija. Neke zemlje – uključujući Njemačku i Irsku – prepoznaju da postoje posebni uvjeti zapošljavanja u kojima poslodavac može zakonito obraditi podatke o cijepljenju na temelju nužnosti. Primjerice, cijepljenje se može smatrati nužnom sigurnosnom mjerom za zaposlenike koji rade u bolnicama, medicinskim ustanovama, hitnim službama ili bilo kojoj drugoj obrambenoj liniji zdravstvene zaštite.

 

Više o temi na:

https://www.insideprivacy.com/covid-19/covid-19-processing-of-vaccination-data-by-employers/