Autoru ovog posta dogodio se slučaj da ga je jedan pružatelj telekom usluge vlastitom ljudskom pogreškom u jednom trenutku proglasio dužnikom zbog dospjelih otvorenih dugovanja, iako su svi računi plaćani bez iznimke unutar rokova dospijeća.
Da, ljudske pogreške su moguće.
No, takve ljudske pogreške mogu pojedincu uzrokovati, pravnički rečeno, dodatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu, štetu na ugled, u praksi štetu zbog nemogućnosti podizanja kredita ili, još gore, pokretanje postupka prisilne naplate.
Ljudskom pogreškom ili pogreškom u sustavima pružatelj usluga ili banka kao voditelji obrade mogu dovesti svog klijenta ili korisnika u rizik na njegova prava i slobode, kako to kaže i uvodna izjava 75. GDPR-a.
Sama netočnost osobnih podataka, a podatak u otvorenom dugovanju jest osobni podatak, predstavlja kršenje članka 5. stavka 1. točke d. GDPR-a i može završiti kaznom po GDPR-u.
To se i dogodilo u Španjolskoj jednoj ustanovi koja je vlastitom nesmotrenošću proglasila osobu dužnikom i proslijedila informacije o dugu agenciji koja se bavi procjenom platežne moći, a pri tom je zanemarila činjenicu da dug nije bio pravomoćan jer je zakonski postupak žalbe pokrenut od strane pojedinca još uvijek bio otvoren i nepotvrđen.
Stoga je španjolsko nadzorno tijelo utvrdilo da ustanova nije imala temelja proslijediti osobne podatke pogrešnim proglašenog dužnika i to ih je koštalo kazne u iznosu od 20.000 EUR.
Zasigurno će ubuduće bolje paziti na proglašavanje dužnika:
https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS/00140/2021&mtc=today
