Vjerojatno ćemo se mnogi od nas susretati s pojačanim zahtjevima raznih anketara ili agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja u danima pred izbore.

Već prilikom pozivanja anketari raspolažu našim telefonskim brojem, naravno, uvijek će reći da su nas nasumičnim odabirom pozvali bez informacija o vlasniku broja. Sam telefonski broj u određenim okolnostima, pogotovo ako se radi o mobilnom broju može predstavljati jedinstven indikator o kojoj osobi se radi, dok je kod fiksnih telefona teže odrediti samu fizičku osobu.

No, u kombinaciji s ostalim podacima često dostupnim iz javno objavljenih telefonskih imenika, gradu, adresi, puno lakše se može utvrditi identitet osobe.

Tijekom razgovora odaje se i boja glasa, spol, možda i dob, te u konačnici i odgovori na pitanja koji nas kao fizičke osobe bitno određuju.

Anketari će reći da je anketa anonimna, no, itekako su otvorene mogućnosti identifikacije pojedine osobe.

A GDPR kaže u članku 4. da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, pri čemu se osoba može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca

Stoga se ovdje radi o obradama osobnih podataka i anketari, odnosno, agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja moraju uskladiti svoje postupanje s GDPR obvezama.

Prilikom telefonskog anketiranja, moraju nas zamoliti za davanje privole za prikupljanje svih podataka koje ćemo davati u formi odgovora na njihova pitanja.

Privola može biti i usmena, ali je anketari moraju moći dokazati. GDPR kaže da bi se privola trebala davati jasnom potvrdnom radnjom kojom se izražava dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak ispitanika na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, poput pisane izjave, uključujući elektroničku, ili usmene izjave.

Usmenu privolu bi se moglo dokazati kroz ponašanje koje jasno pokazuje u tom kontekstu da fizička osoba prihvaća predloženu obradu svojih osobnih podataka i da temeljem toga i daje svoje podatke. Međutim, šutnja ili manjak aktivnosti se ne bi smjeli smatrati privolom.

Da bi pozvana fizička osoba mogla dati privolu, nužno je da je prethodno jasno informirana, trebala bi barem znati identitet voditelja obrade i svrhe obrade za koju se upotrebljavaju njeni osobni podaci.

I, na kraju, suština privole je da je ona rezultat vaše slobodne volje i odluke. Imamo puno pravo reći NE.

I AZOP je dao svoje stajalište na ovu temu:

https://azop.hr/pravni-temelji-za-obradu-osobnih-podataka/